7. april – Svjetski dan zdravlja

jabukaPovodom Svjetskog dana zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji s Svjetskim zdravstvenom organizacijom i Zavodom za javno zdravstvo FBiH organiziralo je danas okrugli stol pod nazivom “Spasimo živote. Učinimo bolnice sigurnim tokom vanrednih dogaÄ‘aja”.

Svjetska zdravstvena organizacija danas preporučuje šest osnovnih akcija koje vlade, javnozdravstveni autoriteti i menadžeri bolnica mogu preduzeti da bi učinili svoje zdravstvene ustanove sigurnim tokom vanrednih događaja. One uključuju obuku zdravstvenih radnika, kreiranje i izgradnju sigurnih bolnica, preuređenje postojećih zdravstvenih ustanova da bi ih učinili prilagodljivim, te mjere usmjerene na sigurnost osoblja i zdravstvenog materijala tokom prirodnih nepogoda, konflikta, epidemija i drugih vanrednih događaja, pojasnio je Haris Hajrulahović, šef ureda SZO za BiH, dodajući da se tako mogu spasiti mnogi životi.

“U proteklom ratu svjedoci smo da je najspremniji bio zdravstveni sistem koji je položio ispit dobre organiziranosti i efikasnosti zdravstvene zaÅ¡tite. U Federaciji BiH danas imamo 22 zdravstvene ustanove koje pružaju bolnički zdravstvenu pomoć”, kazao je federalni ministar zdravstva Safet Omerović.

On je podsjetio da je primarni zadatak zdravstvene zaštite ublažavanje boli i spašavanje života, ali uvijek u tom pogledu treba više učiniti. A današnja tema je nametnuta zbog učestalih elementarnih nepogoda koje pogađaju cijeli svijet.

Na nivou Federacije su usvojeni zakoni i propisi pri postupanju masovnih stradanja.

“Izuzetna je važnost organiziranosti sistema i držimo se sintagme, joÅ¡ iz Napoleonovih ratova, da organizacija, a ne medicina spaÅ¡ava ranjenika. Zdrvstveni radnici su prvi na udaru i oni moraju biti spremni pružiti adekvatnu pomoć je od toga će zavisiti i posljedice koje ta nesreća donosi”, dodao je ministar Omerović.

Zdravstvene ustanove su često prve žrtve katastrofa i vanrednih događaja. U tim situacijama zdravstveni radnici su poginuli i ranjeni, zdravstvene službe nisu u mogućnosti da pruže pomoć preživjelima, te su izgubljene velike investicije značajnih sredstava za opremu i gradnju zdravstvenih ustanova. Relativno jeftine investicije u infrastrukturi mogu spasiti živote tokom nesreća.

“Bila koja nesreća rat ili elementarna nepogoda koja bi zadesila regiju Sarajeva, djelatnici ove bolnice bi bili u mogućnosti da odgovore takvim izazovima. MeÄ‘utim, koliko je ostali sistem adekvatan i koliko je spreman da učini u takvim slučajevima, na Å¡irem podneblju druÅ¡tvene zajednice, veliko je pitanje. Potrebo je da se udruže sve organizacije, vladine i nevladine da bi se napravila dobra organizacija pri spaÅ¡avanju života”, kazao je direktor Opće bolnice “Dr. Abdulah NakaÅ¡”, Bakir NakaÅ¡.

Epidemije zaraznih bolesti su druga forma javnozdravstvenog vanrednog događaja za koje osoblje treba biti obučeno. U područjima koja su pogođena konfliktima, sve strane bi bolnicama i klinikama trebale dozvoliti funkcioniranje u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.

Svjetska zdravstvena organizacija poziva sva ministarstva zdravstva da procijene sigurnost postojećih zdravstvenih ustanova i da osiguraju da se bilo koje nove ustanove grade sa naglaskom na sigurnost.

Među žrtvama u svim kritičnim situacijama često se nalaze zdravstveni radnici, zdravstvene ustanove i usluge. Upravo zbog toga se Svjetski dan zdravlja 2009. fokusira na sigurnost zdravstvenih ustanova i pripravnost zdravstvenih radnika da pruže pomoć u slučaju vanrednih situacija.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, danas će biti održana svečanost dodjele počasnih zvanja primarijus zdravstvenim radnicima Federacije BiH.

One Reply to “7. april – Svjetski dan zdravlja”

  1. Ministar Omerovic bi mogao da brine o milionima km, tj. trebao bi da se pocne brinuti o budzetu koji se nemilice trosi na lijekove koje Zavodu u Sarajevskom kantonu placa i do 6 puta vise, skuplje nego u drugim kantonima.
    Da li neko moze da objasni odakle pravo Ministarstvu i Fondu da od doprinosa koje svi mi uposleni placamo, izdvajaju milione i milone maraka, kako bi napuni kasu proizvodjaca lijekova, konkretno u ovom slucaju Bosna lijeka? Da li ti ljudi mirno spavaju, dok na drugoj strani, pacijenti sa karcinomima i ostalim progresivnim bolestima, cekaju na LISTI za odobrenje i pocetak njihovo lijecenja??
    Preporucujem G-dinu Omerovicu, a i Harisu Hajrulahovicu, da se malo pozabavi ovom problematikom, a ne samo sminkanjem vec i onako urusenih zdravstvenih objekata.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *