Baščaršija, rasadnik džezvi i fildžana

Kazandžiluk je jedan od najatraktivnijih do danas održanih baščaršijskih zanata, a po njemu se, kako je to nekad bio običaj zove i ulica u srcu Baščaršije.

Džezve na Baščaršiji
Džezve na Baščaršiji

Kompleti bakrenog suđa za kafu jedni su od najprodavanijih suvenira koje strani turisti kupuju na Baščaršiji. Cijene suvenira za Sarajlije su pristupačnije, dok su za strane turiste nešto više s obzirom na razliku standarda življenja, kažu u zanatskim radnjama.

“Najveća je potražnja za originalnim ručnim radovima kao što su džezve, ibrici, sehare i drugi. Cijene se formiraju zavisno od toga koliko je neki predmet vremenski rađen i one su slobodno određene”, kaže je Nasir Jabučar, vlasnik kazandžijske radnje na Baščaršiji.

Popularni suveniri od bakra mogu se naši za 15 KM, ali ima predmeta koji koštaju 600, pa i više maraka.

“Jedna žena je kupila džezvu prije godinu dana i sad pomalo kupuje da bi kompletirala cijeli servis. Tražila je džezvu iste mustre, ali ju je tek sad uspjela naći. Inače, mustre se mogu i naručiti. Neke radnje rade i nedjeljom, a na vratima će vas dočekati ljubazni gazda ili šegrt koji še vas nerijetko ponuditi kafom”, tvrdi Jabučar.

Detalj s Baščaršije Sarajevo
Detalj s Baščaršije Sarajevo

U radnji Mirsada Brkanića najtraženiji su bakarne džezve i drugi predmeti od ovog materijala.

“Uvijek se nađe neko ko, bez obzira na vjeru, voli popiti kafu iz prave bosanske džezve ili pojesti pitu iz ručno rađene tepsije. Neki su posebno zainteresovani za zidne slike od bakra sa motivima Sarajeva, odnosno Sebilja ili drugih dijelova Baščaršije, kao i vjerskih objekata.”, kaže Brkanić.

Kompleti bakrenog suđa za kafu, Baščaršija Sarajevo
Kompleti bakrenog suđa za kafu, Baščaršija Sarajevo

Ove slike najviše traže gosti međunarodnih zvaničnika koji su nastanjeni u Sarajevu.

“Naši ljudi prepoznaju vrijednost i dugotrajnost džezvi. To su neprevaziđeni suveniri koji traju i po 30 godina, tako da su zbog svog kvaliteta ipak jeftini suveniri. Međutim, ako je prosječna plata 500 do 600 KM, teško je izdvojiti i tu cifru, mada, često ih uzimaju za svadbe i praznike. Dajemo nekad i u dvije rate, da bismo pridobili mušteriju.”, kaže Jabučar.

Prije su na Baščaršiji bili popularni i drugi suveniri.

“Kad sam ja počinjao učiti i raditi, bakarni nakit bio je euforija. Pravljeni su prstenovi, šnale za kosu i narukvice, što je bio čisto kujundžijski zanat. Treba praviti model i naći tržište za njega. Nekad su pravljene i muške i ženske tabakere, pa čak i manžetne za košulje. Sada je toga manje ili je skroz potisnuto.”, kaže Jabučar.

Ulica Kazandžiluk, u srcu  Baščaršije Sarajevo
Ulica Kazandžiluk, u srcu Baščaršije Sarajevo

Zanatlije na Baščaršiji su djelimično dovedene u nepovoljan položaj zbog kineske i turske robe, ali kažu da se turisti ipak radije odlučuju za originalni ručni rad nego za gotove fabričke proizvode. Ipak, tradicija se još ne da pa za novogodišnje praznike bude kupaca – turista, koji dolaze i preko vikenda, a tu su i stalne mušterije – oni koji se ponovo vraćaju u Sarajevo kao i dijaspora te turisti iz zemalja regiona.

4 Replies to “Baščaršija, rasadnik džezvi i fildžana”

  1. Gosp.Brkaniću, plaća vas UNICEF, a svakom kupcu koji iz vaše radnje izlazi bez kupljenog predmeta kažete da dođe onda kada znate da će radnja biti zatvorena, i da će dobiti predmet znatno jeftinije. Preskupi ste.

  2. Gdje se može vidjeti film sa izradom đezvi na starinski način? Čula sam sa se počne sa kuglicom bakra pa se oblikuje polako do đezve…

    Lp, Martina Prelec Golem

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *