SARAJEVO.co.ba RSS
facebook.com/sarajevo.co.ba
twitter.com/capajebo
Znamenitosti Sarajeva
Sarajevska muzika
Videoteka

Gradonačelnik: Neću da trpim drugačijeg, hoću da ga uvažavam

19. 03.
2009
14:27h

SarajevoGradonačelnik Sarajeva Alija Behmen je u srijedu, 18. marta 2009. godine gostovao u programu Radio Sarajeva.

Izdvajamo najzanimljivije dijelove razgovora novinara Radio Sarajeva Nedima Dervišbegovića i Dine Ćatovića sa gradonačelnikom Sarajeva Alijom Behmenom.

O najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu…
Željezničar je u mom srcu, to je sigurno. Velež je klub moje mladosti, tamo sam trenirao, ali volio sam i Hajduk, i sad ga volim. Zar ima išta ljepše od druženja s ta tri nogometna velikana? Ipak, najaktivniji sam u Želji. Dvadeset godina sam obavljao razne funkcije u tom klubu i, zajedno sa svojim kolegama, uspio sam, bez ikakve pomoći države, vratiti Grbavicu u približno normalno prijeratno stanje. Budžetom je ove godine predviđeno 300 hiljada maraka za obnovu pomoćnog travnatog terena na Koševu, i 100 hiljada za obnovu pomoćnog terena Grbavice. Što se tiče obnove tribina, Gradska uprava će se pobrinuti da se za to napravi koncept, plan i program i za Grbavicu su predviđeni razni sadržaji, što se može koncesijom napraviti i to je najbezbolnije. Gradonačelnik bi bio najsretniji kad bi mogao revitalizirati sve sportske objekte u Gradu, i ledenu dvoranu, ali to nije dovoljno, osim u slučaju da se u sve aktivno uključe obrazovne institucije, pedagozi, sportski radnici. Nije dovoljno samo pomesti igrališta, na njima se neko treba i igrati. Što se tiče ledene plohe, mi smo, u suradnji sa Zetrom, zaplanirali izdvojiti 100 hiljada maraka, kako bismo djeci besplatno obezbijedili mnogo više termina uživanja u ledu i na mnogo duži period, nešto manje od godinu dana.

Vratiti Sarajevo građanima
Ja sam u svom inauguralnom govoru obećao da će Sarajevo „isijavati“ demokratske procese i promjene u Bosni i Hercegovini, Mi, prije svega, moramo dokazati da se Sarajevo ne svodi na onih par floskula koje se non-stop vrte: Begova džamija, katedrala, pravoslavna crkva i sinagoga. To su nam naši djedovi ostavili u nasljeđe, ali se taj osjećaj za drugog i drugačijeg poremetio uz dosadašnje vlasti. Sarajevo treba biti bastion multikulturalnosti, ali na djelima, ne samo na riječima, odnosno, multikulturalnost treba biti naša stvarnost, a pod stvarnošću podrazumijevam odgoj djece, obrazovanje, od vrtića do fakulteta. Rječju, moramo biti ono što Evropa od nas očekuje.

Budućnost Sarajeva
Ljudi moraju shvatiti da je oporavak Grada proces koji traje. Ne postoji čarobni štapić, ni deus ex machina. Ovim putem apeliram na sve vaše slušatelje i čitatelje portala da daju svoje sugestije, svaka će dobro doći. Ništa se ne može promtno učiniti, samo treba imati strpljenja. Mi, naravno, već imamo definirane prioritete, kao što je, recimo, bezbijednost građana, borba protiv narkomanije (od 100 delinkvenata, njih 70 su uživaoci droga; droga nije hedonizam, nego bolest i tako joj treba i pristupiti), osposobljavanje biblioteka i nabavka knjiga, zatim, pomć mladima koji se bave ozbiljnom muzikom, glumom, sportom, imamo najbolji bazen u državi, i plan da nijedno dijete u Sarajevu u naredne četiri godine ne bude neplivač (besplatno, naravno), zatim uređenje korita Miljacke, čistoća, i tako dalje.

Što se zapošljavanja tiče, tu ne možemo puno učiniti, ali ćemo pokušati angažirati što je više moguće ljudi na uređenju Grada. Tih se poslova ne treba libiti, i ja sam se bavio fizičkim poslovima dok sam bio student. Ljudima treba vratiti naviku da rade.

PauÅ¡ali, budžet i ovlasti…
PauÅ¡ali su niÅ¡ta u odnosu na troÅ¡kove komisija za javne nabavke, kojih od ove godine nema. TakoÄ‘er smo smanjili troÅ¡kove putovanja za skoro 70 posto, reprezentativni troÅ¡kovi su takoÄ‘er prepolovljeni. Gradski vijećnici su jedini parlamentarci koji su pristali na takvo neÅ¡to i ja to smatram dobrim početkom. Å to se budžeta tiče, skoro sam pričao sa svojim prijateljem Besimom Mehmedićem, premijerom Kantona Sarajevo, i pitao sam ga želi li on stvarno biti zapamćen kao čovjek koji je uguÅ¡io Grad. Ako ga već treba uguÅ¡iti, uradit ćemo to sami, pa nek’ onda ostane samo Kanton Sarajevo, ali trebaju znati da kanton nije i ne može biti isto Å¡to i glavni grad; ako su već ukinuli Gradu sve ovlasti, onda je bolje biti „punjeni fazan“ i putovati po svijetu na tuÄ‘i račun.

Kupuje li Grad televiziju?
Ne radi se o kupovini televizije. Mislim da je Grad Sarajevo jedan od rijetkih koji nema svoju televiziju, jer Kantonalna televizija Sarajevo (TVSA) ne odražava ono što Grad želi; recimo, nikad nemamo prijenose sjednica Gradskog vijeća i prisiljeni smo plaćati TVSA tu uslugu, a to košta puno više nego što bi iznosilo da se dokapitalizacijom dobije gradska televizija. Gradska televizija je projekt prethodne garniture Gradske uprave i meni je žao što moju prethodnicu niste pitali o tome. Moj stav je jasan i precizan, a pitam sad ja Vas, na koji način možete razvijati procese za vraćanje nadležnosti Gradu, kontra federalnih i kantonalnih vlasti, ako nemate svoje glasilo, glasilo Gradskog vijeća?! TVSA, izuzev jednog dijela programa koji se bavi isključivo Kantonom Sarajevo, više liči na Federalnu televiziju. Ovo će biti televizija lokalne samouprave u kojoj će najviše participirati građani. Uzet ću za primjer Tuzlansku televiziju, koja se ne financira iz budžeta, nego se sama održava komercijalnim putem, kao i ostale televizije. Vrlo je opasno kad mediji rade isključivo na državnim jaslama i to ne pada na pamet nikom razumnom. Što se opreme tiče, nadam se da ćemo je najvećim dijelom dobiti u vidu donacija, a Grad će tu televiziju samo osposobljavati da postigne zadovoljavajuću komercijalnu i efektivnu ponudu. Takve se televizije ne treba plašiti, ali da vam i ovo kažem, pošto sam brutalno iskren, ova će televizija postojati upravo zbog onih koji je se plaše.

Tajo naš nasušni
Diglo se dosta prašine oko imenovanja Samira Silajdžića u Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje pri Gradskom vijeću Grada Sarajeva i zašto je SDP to podržao. Razlog je praktičan, kad se imenuju odbori i komisije u Gradskom vijeću, tačno se zna koliko koja stranka participira. Imenovanje članova određuju stranke koje participiraju u Gradskom vijeću, odnosno vijećnici tih stranaka. Ako od sedam članova SDP ima tri vijećnika, Naša stranka jednog, SDA dva i Stranka za BiH jednog, i ako znamo da svi oni predlažu svoje kandidate, a pritom su još i tvrdoglavi, onda vam treba biti jasno da, ukoliko ne pristanete, od te komisije nema ništa i to automatski znači blokadu Gradskog vijeća u tom segmentu. Ako mislite da je Sadiku Bahtiću, ili Dragi Kalabiću drago što je Zlatko Lagumdžija član Komisije za financije i budžet u Parlamentu BiH, razmislite ponovo. Ali ga ne mogu osporiti jer ga je stranka koja participira u Parlamentu BiH tu predložila. Ova komisija je specifična jer u njoj mogu učestvovati samo diplomirani pravnici koji imaju položen stručni ispit. Zato je ta komisija bila naknadno izabirana i tu je pravi odgovor na to pitanje.

Čistoća je pola zdravlja
Što se čistoće tiče, moram se požaliti na neodgovoran pristup građana, svi bacaju smeće svuda, šaraju zidove, vidite i sami šta je na Vracama urađeno. Građani moraju imati bolji odnos prema čistoći, kao što je bio slučaj za vrijeme olimpijade u Sarajevu. Vani ljudi odgovaraju za svaki bačeni opušak. Ljudi su pitali i za popucane ploče u Ferhadiji i za prodavce koji tu imaju svoje štandove i hrane porodice. Za ploče su odgovorni oni koji su ih birali, a što se prodavaca tiče, njima moramo naći neko drugo mjesto da se time bave, jer ne može se dozvoliti da ugrožavaju rad prometnice kakva je Ferhadija.

Sarajevo će odati poštu Susan Sontag i Kiki Sarajliću
Moram priznati da nam nedostaje ideja ljudi koji se bave kulturom. Mi imamo strašne manifestacije: Sarajevska zima, Mess, Jazz Fest Sarajevo, Sarajevo Film Festival, ali nam fali sadržaja između tih velikih festivala. Kao što je recimo bio potez Harisa Pašovića, koji se žrtvovao da organizira i iznese Schaubühne Festival, koji je nedavno održan u našem glavnom gradu. One oživljavaju Grad i potpunjavaju kulturni kolorit, pa čak i doprinose edukaciji kulturnjaka. Što se tiče ulice Kike Sarajlića i trga ispred Narodnog pozorišta, koji bi trebao nositi ime Susan Sontag, tu su već učinjeni neki koraci i nadam se da će se to uskoro riješiti. Kiko je bio moj osobni prijatelj. Često se šalio na taj račun i govorio da, ako mu mislimo davati ulicu, neka ne bude na Alipašinom ili na Dobrinji, nego na potezu Malta-Baščaršija, makar neki sokačić, ne mora biti ništa veliko. On je veliko ime koje je zaslužuje barem jednu ulicu.

Gay je OK
Valja kazati da nije dobro da je Sarajevo atipičan primjer u Evropi, pa i u komšiluku. Proces ljudskih prava nije ograničen i stalno se širi. To se odnosi i na vaspitanje djece u školama, a naročito na vjeronauku u vrtićima. Ja sam slušao rasprave teologa po tom pitanju, i vidim da ni oni nisu sasvim načisto s tim i da među njima ima i onih koji tvrde da vjeronauka u vrtićima treba, i onih koji tvrde da to nipošto ne treba raditi. Ja osobno također ne mislim da je to dobro. Skoro sam primio grupu roditelja i saslušao njihove probleme vezane za obrazovanje i predškolski odgoj. Mislim da to nije dobro za BiH u cjelini. Postoje ustanove u kojima djeca mogu dobiti i vjersku naobrazbu i ja maksimalno poštujem takvu odluku roditelja, jer sam čovjek koji poštuje sve vjere i religije, ali ako vjera utječe na razvoj nacije, onda to nije dobro, jer vjera i nacija nisu i ne mogu biti ista stvar. Ljudi koji na taj način stvaraju obrazovne programe ne žele dobro ni djeci, a ni ovoj zemlji. Sve se može civilizirano uraditi. Isto se odnosi i na Queer Sarajevo Festival; Ferhadiju možete pozlatiti, ali jedna vijest da su ljudi premlaćeni i onemogućeni da iskažu svoju različitost sve baca u drugi plan i ocrnjuje ono što je lijepo. Zato mislim da i tu mora postojati uvažavanje, a ne netolerancija. Dakle, neću da trpim drugačijeg od sebe, hoću da ga uvažavam.

Share

Trenutno: 1 komentar. Dodajte svoj komentar »

« nazad
Vezane teme: , ,


Trenutno: 1 mišljenje»

  1. speric kaže:

    Grad Sarajevo godinama gomila a ne rješava probleme. Za razliku od nekadašnjeg olimpijskog Sarajeva koje je bilo ponos SFRJ, današnje Sarajevo je jedan od najružnijih i najneurednijih gradova u regionu. Istina i dan danas se ponosimo čaršijom i onim malim prostorom što se zove najuže gradsko jezgro. To najuže gradsko jezgro je naslijeđe Turske i Austrougarske imperije. U periodu socijalima, grad se značajno proširio i stambeno i industrijski. Dakle stvarane su nove vrijednosti. Šta imamo od 92. godine naovamo? Nemamo stvaranja nove vrijednosti ali imamo strahovitu devastaciju Sarajeva ne samo tokom rata, nego i poslije rata. Uništavanje zelenih površina (izrazit primjer je Novi grad), da bi se na njihovom mjestu postavili objekti kojekavih tajkuna i suzio prostor za normalno življenje građana je primjer bez presedana. Za nevjericu ali je zastrašujuće da je grad za samo poslednih 15 godina izgubio 1/3 zelenih površina i parkova.

    Nova gradska vlast mora izaći iz sfere politike i početi se baviti uređenjem grada i poboljšanjem gradske infrastrukture.

    Naznačiću samo neke koji se tiču svih građana i želio bih da sve nadležne gradske strukture prestanu sa pričama i da krenu u odlučnu akciju. Bila bi dobra prilika da novi gradonačeknik otpočne njihovo rješavanje.

    >> pročitajte cjelokupan komentar

    comment-bottom

RSS feed za komentare ove objave.


Mišljenja čitalaca

Napomena: Ukoliko želite svoju sliku kraj komentara kliknite OVDJE i registrujte svoj gravatar.

ČITAJTE » Isak Samokovlija » Kiko Sarajlić » Dario Džamonja » Zuko Džumhur

Raspored fudbalske Premijer lige BiH: sezona 2017/2018
Raspored fudbalske Premijer lige BiH: sezona 2017/2018
U žrijebu za odigravanje sezone 2017/18, fudbalske Premijer ligu Bosne i Hercegovine...
San ljetne noći u Sarajevu
San ljetne noći u Sarajevu
Sarajevska filharmonija će svom gradu ponuditi lijep poklon 30. marta i 31. marta...


 Još Sarajevskih novosti » 
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Internacionalni festival književnosti Bookstan s ponosom najavljuje dolazak Hanifa...
Umjetnost, politika i ostale priče Ive Simčić u Zvonu
Umjetnost, politika i ostale priče Ive Simčić u Zvonu
Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono organizuje na izložbu umjetnice...


 Još Susreta i zbivanja » 
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Novoizabrani gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka govori o planovima i projektima...
Petnaest godina sarajevske Disco Gripe
Petnaest godina sarajevske Disco Gripe
U svojoj petnaestoj godini izvođenja, prva ovogodišnja DISCO GRIPA će biti održana...


 Još Sarajevskih razgovora » 
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Početkom šezdesetih godina u Sarajevu je bilo desetak kina i sva su bila smještena...
Zoka Ćatić: Sarajevska poema
Zoka Ćatić: Sarajevska poema
Na svoj uvijek poseban i originalan način Zoka Ćatić, glavni i odgovorni urednik...


 Još video sadrzaja » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
U nedjelju, 2. aprila 2017. godine će Fudbalski klub Sarajevo sa bijeljinskim Radnikom...


 Još iz sportskog almanaha » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sinoć je u Sarajevu nakon 77. godina života preminuo jedan od naznačajnijih muzičara,...


 Još uspomena i sjećanja » 

FELJTONI
» Dnevnik s Pala
» Od Grbavice do Koševa
» Čovjek s mjesecom u pjesmama

NE PROPUSTITE!