U izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava ističe se da su prošle godine stotinama miliona ljudi širom svijeta njihove vlade ugrožavale fundamentalne ljudske slobode.
Predstavljajući izvještaj državni sektretar SAD Hillary Clinton naglasila je kako je za Sjedinjene Američke Države promocija poštovanja ljudskih prava ključni dio vanjske politike.
Kada su u pitanju određene oblasti, regioni i zemlje u izvještaju se navodi da je veliki broj zemalja nametnuo restriktivne i represivne zakone protiv ne-vladinih organizacija i medija uključujući i internet. U tom kontekstu se spominju Vijetnam, Kina, Rusija, Kirgistan i Kazahstan. U slučaju Afrike, u State Departmentu ocjenjuju da su poštivanje ljudskih prvava i demokratski razvoj bili suočeni sa velikim izazovima diljem cijelog kontinenta, a osobitu u Zimbabveu, Gvineji i Mauritaniji. U izvještaj se izražava zabrinutost izborima u Armeniji i Rusiji, kao i zbog nastavljanja hapšenja i zatvaranja političkih i društvenih aktivista u Egiptu, Iranu, Libiji i Siriji, dok se u pohvalnom tonu govori o naporima Kolumbije, Čilea i Argentine da se nose sa ranijim slučajevima kršenja ljudskih prava.
Stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini posvećen je dobar dio izvještaja, a prema ocjeni analitičara State Departmenta, stanje ljudskih prava je i dalje u kategoriji “loše.”
Premda je bilo poboljšanja u nekim domenima, dosata je slučajeva zlostavljanja od strane policije, stanje u zatvorima je i dalje loše, pojačano je uznemiravanje i zlostavljanje novinara i pripadnika građanskih udruženja, brojni su primjeri diskriminacije žena, krijumčarenja ljudi i onemogućavanja prava iz rada. Ovoj zbirnoj ocjeni, State Department dodaje i podatak da je najtraženiji optuženik za ratne zločine u Bosni Hercegovini, Ratko Mladić, i dalje na slobodi.
Na gotovo 20 stranica State Department navodi se niz konkretnih primjera koji ukazuju da u BiH problem nije u nepostojanju zakonskih normi koje bi štitile ljudska prava, nego u oglušivanju o zakone, intervencijma i zloupotrebama političara, uglavnom zarad postizanja političkih ciljeva. Navodi se čak i primjer nestalih osoba u ratu i manipulacija njihovim brojem u svrhu pojačane etničke viktimizacije.
Političke stranke ponekad utječu i na sudstvo u politički osjetljivim slučajevima. Pravosudne reforme smanjile su nivo pritiska i ponižavanja sudija od strane osoba iz organiziranog kriminala kao i od strane političkih lidera. U više navrata u tom smislu spomenuto je ime premijera RS Milorada Dodika i njegovi pokušaji da utječe na sudstvo.
U izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, u dijelu koji se odnosi na BiH, ističe se da se nastavlja se i pritisak na medije, od onih na nivou cijele zemlje, preko entitetskih do lokalnih. Pojačan je i broj prijetnji novinarima, i to dramatično, navodi se u izvještaju, posebno u zadnje vrijeme. Ponovo su navedeni primjeri povezani sa imenom premijera RS, ali su navedeni i primjeri iz drugog entiteta gdje se, stoji u izvještaju, sve što se tiče kritike reisa Cerića i islamske vjerske zajednice kojom on rukovodi – proglašava islamofobijom.