Kultura je najreprezentativniji način da se zemlja predstavi široj javnosti.
Zemaljski muzej BiH je zakovan
Da mogu govoriti, brojni eksponati Zemaljskog muzeja BiH bi posvjedočili o zanimljivoj historiji Bosne i Hercegovine. Ali bi vjerovatno ostali šokirani činjenicom da bh. političari, više od godinu dana od zatvaranja, još nemaju volje za rješavanje pravnog i finansijskog statusa Muzeja – institucije koja baštini viševjekovnu opstojnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.
U subotu, prvog februara, Zemaljski muzej BiH napunio je svoj 126. rođendan, međutim, bez svečanog obilježavanja. Umjesto da se država zapita šta tu ne štima – odgovor su pokušali naći muzejski radnici u Hrvatskoj. Posljednjeg dana januara manifestacija ‘Noć muzeja 2014.’ počela je izložbom ‘Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu / Izložba s povodom’, u zagrebačkom Muzej Mimara.
‘Pokušat će se ovom izložbom, koja traje do 24. veljače, naglasiti važnost muzeja kao kulturnih institucija koje svakoj državi pomažu u njenom strateškom predstavljanju prema svijetu. Na taj način ova izložba potiče publiku i širu javnost na prepoznavanje ove problematike’, kaže Ana Hoić, voditeljka poslova za odnose s javnošću Muzeja Mimara.
I dok se vodi sudski postupak u kojem Zemaljski muzej BiH tuži državu zbog 19-ogodišnjeg maćehinskog odnosa, još nema jedinstvenog rješenja između Federacije BiH i Republike Srpske – kojoj razini vlasti Muzej treba pripasti. Plan je da Zemaljski muzej BiH i Kinoteka BiH, koja bi se pripojila Arhivu BiH, postanu državne, a da Federacija Bosne i Hercegovine preuzme ostalih pet institucija (Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH).
Adnan Busuladžić: Žele nam zabraniti da se predstavljamo sa dodatkom ‘Bosna i Hercegovina’
‘Bojim se u posljednje vrijeme i reakcija iz Vijeća ministara BiH, odnosno resornog Ministarstva civilnih poslova BiH – da nam se treba zabraniti da se predstavljamo sa dodatkom ‘Bosna i Hercegovina’, što praktično znači da nam se ukine taj karakter i u tom nominalnom obliku’, tvrdi direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.
Muzej prima skromna sredstva za takozvani hladni pogon, što ne uključuje i plate djelatnicima. U momentu zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH bilo je 68, a sada je 55 radnika, većinski deficitarnih struka poput arheologa i konzervatora.
‘Ne znam koliko mogu biti sigurna, ali mi izgleda kao da se dešava jedna tiha smjena, odnosno kulturna tranzicija, a da je ona – u suštini – politička. Jedni muzeji se zatvaraju ali se novi, ipak, otvaraju. Otvoren je Muzej predsjednika Alije Izetbegovića, Muzej Srebrenice, Biblioteka Gazi Husrev-bega. Sredstva se nađu za ono što, pretpostavljam, nova politika hoće da podrži, ali se ne nalazi za takozvanu prethodnu kulturu’, ističe historičarka umjetnosti Nermina Zildžo.
Nermina Zildžo: Čeka nas istrebljenje.
Mnogi fakulteti održavali su vježbe u okviru Muzeja, a sada nisu u mogućnosti. Trpe i posjetioci.
‘To što se dešava, udara nas tamo gdje je bilo koje društvo najosjetljivije, i to sam tek nedavno shvatila po detalju koji mi je ispričala kolegica. Ona kaže da je šetala sa bratićem pored Zemaljskog muzeja BiH i dijete joj je reklo da hoće u Muzej, na šta je ona odgovorila da je nemoguće jer je Muzej zatvoren. Onda je dijete reklo: ‘Nema veze. Otići ćemo drugi put’. Ona je ponovila da ni tada Muzej neće biti otvoren. Potom je dijete reklo, skoro pa rasplakano: ‘Kako ja ne mogu u muzej, a Pepa Praščić može!’ Zatim se kolegica sjetila da je riječ o liku iz stranog crtanog filma. Znači, djeca gledaju kako drugi idu u muzeje. I dok drugi rade kampanje za bebe, maltene kako bi ih navikli da je muzej prijatno mjesto i da ga treba posjetiti – naša djeca prime tu poruku iz stranih crtanih filmova’, pojašnjava Zildžo.
Sličnog je stava i Sarita Vujković, predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća u BiH (ICOM) i kustosica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.
‘Ni politika ni političari se ne bave kulturom. Kultura, uopšte, nije u vizuri nekih ozbiljnih priča ove države. Naš posao je, zaista, postao jako nevidljiv. Institucije koje o tome trebaju da vode računa – to ne rade, ne bave se time, i nemaju nekih parametara niti budućih planova’, ocijenjuje Vujković.
Kultura je najreprezentativniji način da se zemlja predstavi široj javnosti. Toga je svjesna i platforma CultureShutDown. Ova međunarodna grupa stručnjaka različitih profila prošle je godine svijetu odaslala poruku o teškom finansijskom statusu sedam bh. institucija kulture. Njihove aktivnosti izazvale su pažnju u inostranstvu, ali ne i u BiH.
James Snyder: Zatvoriti bilo koju instituciju kulture, pa tako i taj muzej, znači biti odsječen od svijeta
‘Mi smatramo da je sramota, skoro pa i skandal, to što je zatvoren Zemaljski muzej BiH, ne samo iz pozicije Bosanaca i Hercegovaca, već svakoga koga interesuje kulturno-historijsko naslijeđe. Bh. kultura je bogata i mnogo toga može ponuditi drugima. Zatvoriti bilo koju instituciju kulture, pa tako i taj muzej, znači biti odsječen od svijeta. Mi ćemo se potruditi da zaštitimo bh. kulturu i da inostranoj javnosti ukažemo na njen značaj’, kaže James Snyder, jedan od članove platforme, inače pisac i prevodilac.
Kako je ova godina izborna, naši sagovornici nisu optimisti da će do rješenja pravnog i finansijskog statusa Zemaljskog muzeja BiH doći u dogledno vrijeme.
‘Ne znam da je zabilježeno u historiji kulture, politike ili civilizacije da se može desiti da neko društvo preživi bez kulturnog identiteta. Današnjoj djeci u Bosni i Hercegovini se ne nudi ništa. Pokušajte u novim institucijama kulture otići s djecom, pa ih ostaviti na pet minuta. Posljedice su nesagledive. Ustvari, čeka nas istrebljenje, a da nas iko ne treba istrebljivati’, zaključuje Nermina Zildžo.
piše: Zvjezdan Živković