Jučer su, uz prigodno čitanje stihova i muzički program u Sarajevu otvoreni 49. “Sarajevski dani poezije”.

Međunarodna književna manifestacija, koja je okupila više od 140 književnih stvaralaca iz 25 zemalja, u narednih pet dana će ponuditi poštovaocima pjesničku misao kao i niz književnih, likovnih i multimedijalnih sadržaja.

Na svečanom otvaranju novog izdanja “Sarajevskih dana poezija” u Domu mladih Skenderija svoje stihove su, pored stvaraoca iz naÅ¡e zemlje, predstavili pjesnici iz Azerbejdžana, Kanade, SAD, Rumunije, Albanije, Poljske, Australije i Turske.

“Sarajevski dani poezije su i u 49. izdanju Å¡irom otvorili vrata značajnim pjesničkim imenima iz zemlje i svijeta. NajlakÅ¡e se složiti s onim književnim stvaraocima za koje poezija, kao stvaralački čin u jeziku, postaje velika onoliko koliko je pjesnička riječ ujedno i pokrenuta svijest i odnos prema vremenu u kojem se živi.”, rekao je Hadžem Hajdarević, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije.

Raznoliki programski sadržaji ove prestižne kulturne manifestacije će, pored Sarajeva, biti predstavljeni i u Brčkom, ÄŒeliću, Fojnici, Goraždu, Konjicu, Sanskom Mostu, Mostaru, Prijedoru i TeÅ¡nju. Neki od sadržaja “Sarajevskih dana poezije” su pjesnički program za djecu i mlade, susret prevodilaca bh. književnosti, okrugli sto posvećen bh. piscima u bh. nastavnom planu i programu i lektiri te književni i likovni portret Nedžada IbriÅ¡imovića.

U okviru manifestacije sinoć je u Muzeju književnosti i pozoriÅ¡ne umjetnosti u Sarajevu izveden hommage Skenderu Kulenoviću te je istim povodom otvorena izložba “Život i djelo Skendera Kulenovića”, u povodu 100 godina piščeva roÄ‘enja.

U sklopu 49. Sarajevskih dana poezije 14. maja 2010. godine će u Domu mladih Skenderija biti održana i svečana dodjela priznanja “Bosanski stećak”. OvogodiÅ¡nji dobitnik nagrade je hrvatski savremeni pjesnik Petar Gudelj.

MeÄ‘unarodna književna manifestacija “Sarajevski dani poezije” pokrenuta je 1962. radi očuvanja i unapreÄ‘enja književnoestetskih i književnoetičkih standarda pisane riječi u BiH. Prvobitna težnja bila je otvaranje bh. kulturnog prostora prema različitim jezicima, kulturama, književnim naslijeÄ‘ima i tradicijama, a sačuvana je i do danas.