SARAJEVO.co.ba RSS
facebook.com/sarajevo.co.ba
twitter.com/capajebo
Znamenitosti Sarajeva
Sarajevska muzika
Videoteka

Sejo Sexon: Revolucija je danas još samo u muzeju!

17. 03.
2009
22:01h

Zabranjeno pušenje će, konačno, održati koncert u Sarajevu, i to na Praznik rada 1. maja, u Domu mladih.

>> najava koncerta

Sejo SexonDavor Sučić boravi ovih dana u Sarajevu, gdje je za Depo portal dao inspirativan intervju u kojem govori o novom albumu ali i o temi svog diplomskog rada iz povijesti.

Zabranjeno pušenje završava novi album. Album se zove „Muzej revolucije“. Zašto?
Ovo je deveti album Zabranjenog puÅ¡enja, peti poslijeratni, i zove se „Muzej revolucije“. ÄŒini mi se da je „Muzej revolucije“ naziv koji nekako korespondira danaÅ¡njem vremenu kada je cijela muzička i filmska priča postala zapravo industrija u rukama velikih i moćnih koncerna, tako da de facto revoluciju danas možeÅ¡ vidjet joÅ¡ jedino u muzeju. Tako da nam se i u ovoj pjesmi taj „nabildani kapitalizam“ u refrenu obraća riječima: „Ako nisi za moje solucije, eno ti muzej revolucije!“ Inače, novi album, koji bi trebao izaći ovog ljeta, imat će 12 pjesama, tj. 11 pjesama plus dvanaesti „bonus track“ koji je Željina himna koja se zove „Čuva bog Želju svog“ jer nam je u ovoj sezoni očigledno potrebna i pomoć SveviÅ¡njeg…

O čemu nam još govori „Muzej revolucije“? Kojim temama se bavi?
Moram reći da je rat konačno prestao biti stvar koja me opterećuje. Možda je to i predugo trajalo, ali očigledno je da dok neÅ¡to ne izbaciÅ¡ iz sebe ne možeÅ¡ da se baviÅ¡ drugim stvarima. Nove pjesme bave se raznim temama; prijateljstvom, trečerskim novinama, modnim guruima – tj. ljudima koji su iz „opanaka“ preko noći doÅ¡li do statusa trend settera koje danas slijepo slijedi masa poklonika; o sahranama „novokomponovanih veličina“, biznismena i patriota koji, iz nekih nepoznatih razloga, zavrÅ¡e sa metkom u čelu. Dakle, bavimo se pojavama modernog doba.

Ponovna saradnja sa zborom zagrebačke džamije „Arabeske“. O kakvom projektu je riječ? Da nećete i vi, poput Bregovića ili Đina Banane, definitivno zagaziti stazama etno-muzike?
Mi jesmo generacija odrasla na punku i reggaeu. Ali, intimno, kad popijemo i kad zasjednemo, mi najviše konzumiramo baš te narodne pjesme. Mislim da uspjeh Nadrealista i New Primitivsa stoji i u kontaktu sa takvom muzikom, koja je komunikativna, otvorena, svijetla. Pa nas je i ta veza dosta dijelila od ostatka jugoslavenske scene koja je bila prilično hermetična i zahtijevala je određenu pripremu da bi se konzumirala. Dakle, mi smo, zajedno sa E.J. Kurtovichem i Bombaj štampom, svoju muziku otvorili i nekim slojevima ljudi koji i nisu, apriori, iz te rokerske priče. Tako da trenutno jedna ekipa od 12 ljudi sa šest djevojaka, članica hora Arabeske, upravo priprema te pjesme sa „derneka“. Riječ je o jednoj zanimljivo redizajniranoj varijanti arhaične bosanke pjesme, sevdalinke, ilahije, kaside. Album će izaći na proljeće. Zvaće se „Šadrvan kod“. Da ne bi bilo zabune, to nije ni Zabranjeno pušenje ni Arabeske, već jedan kombinovani tim.

Poznato je da se Zabranjeno pušenje borilo da prošlog ljeta napravi jedan veliki koncert u Sarajevu, povodom 30 godina rada grupe. Šta se desilo?
Ma to je priča koja je loše završila, i koncert nije održan. Jednostavno, nismo imali podršku grada! I moram reći da mi je knedla u grlu zastala kad sam vidio u Zagrebu koncert za 30 godina Prljavog kazališta, gdje su ljudi dobili Arenu, a gradonačelnik je kupio pola karata. Vidiš nešto slično, i poželiš da i sam to jednom doživiš. Nije to stvar Sarajeva i ljudi koji tu žive, to je naprosto stvar trenutne politike koja ne vidi u ovakvim stvarima neki značaj.

Dokle je došao studij istorije? Bliži li se diplomski?
Evo, zavrÅ¡avam. Skupio sam graÄ‘u, Å¡to je bilo dosta teÅ¡ko, jer sam u meÄ‘uvremenu obiÅ¡ao arhive od Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Beograda, sakupio niz omladinskih časopisa iz onog vremena: Polet, Mladina, Studentski list. Odabrao sam, naime, jednu istraživačku temu, izbjegavajući metodu „copy-paste“. Rad se zove „Crk’o MarÅ¡al“ i bavit će se konfrontacijom omladinske Å¡tampe i omladinske sub-kulture osamdesetih godina sa zvaničnom politikom, koja je u slučaju“MarÅ¡ala“ doživjela svoj vrhunac. Tad su se po prvi put otvorile karte izmeÄ‘u te dvije grupacije. Rad je dobio ime po aferi koju je Zabranjeno puÅ¡enje 1984. doživjelo na koncertu u Rijeci, nakon Å¡to je jedan od članova banda nesmotreno uzviknuo ovu rečenicu, pa je potom cijeli bend zavrÅ¡io na ispitivanju. Onda su uslijedili razni pritisci, otkazivanja koncerata i skidanje pjesama s radija…

Kako uspijevate imati objektivni, naučni otklon prema tom vremenu, s obzirom da ste i sami bili jedan od najglasnijih protagonista te underground prijeratne scene? Kako sada gledate na ondašnja dešavanja?
Tek sa ove vremenske distance, i nakon iščitavanja mnoÅ¡tva stranica na ovu temu, jasno mi je da je cijela ta afera bila puno veća stvar nego Å¡to smo mi mislili. Vlasti su počele žestoko reagovati onog momenta kada je ta sub-kultura, taj alternativni punk, rock, izaÅ¡ao iz Å¡upa sarajevskih fakulteta i počeo se producirati po stadionima, sportskim dvoranama, na televiziji. Počeli su strahovati od mladih ljudi koji su naglo i jako bučno počeli da ih prozivaju. Odjednom, naÅ¡ bunt nije viÅ¡e bio na nivou undergrounda, tako da je priča vrlo brzo bila srezana…

Kako su je srezali?
Na razne načine… raznim aferama. I „Crko marÅ¡al“ je jedna od njih. Podmetanjem narko afera, prozivanjem za faÅ¡izam slovenačkih bendova, prozivanjem za nesocijalizam Dugmeta, ÄŒorbe, Azre… PuÅ¡tanje pjesama Azre bila je stvar zbog koje su mnogi urednici tada dobijali kraće ili duže suspenzije, odbijanje od plata. To je bila jedna tvrda igra. I na kraju, dok se dvoje svaÄ‘alo, treći su iskoristili situaciju. To su bili nacionalisti koji su sa druÅ¡tveno-političke scene zbrisali i jedne i druge.

Kako naučno definišete New Primitivs u svojoj diplomskoj tezi?
To je bio jedan pokret koji je uključivao ljude iz različitih sfera i medija, a koji se dotakao bitnih tema, i u sebi nosi različite premise, od umjetničkih do političkih. Bio je autentičan i originalan. Veoma je laskava rečenica Gorana Bregovića da je to jedini autentičan odgovor koji je Jugoslavija imala na punk. Ali suština je u tome da je taj pokret vratio ugled i dostojanstvo Sarajevu, koje je do osamdesetih godina smatrano slijepim crijevom Jugoslavije. I svi gradovi koji su već imali punk i new wave su sa prezrivim smiješkom do tog momenta gledali na nas. Bila je to jedna uspješna diverzija, koja je u sebi nosila taj anti-intelektualizam i kritiku političke elite, tj. borila se protiv kvazi-intelektualizma, epigonstva, elemenata kojima su druge scene bile opterećene.

Neki vas optužuju da ste svojom kritikom primitivizma na kraju postigli suprotno, pa su primitivci postali idoli današnjih klinaca. Oblici ponašanja koje ste vi ismijavali danas su postali uzor?
To je tačno. Danas, kada se klincima pokaže neki karikirani lik, on za njih postaje primjer. Novi primitivizam bio je projekat ironije. MeÄ‘utim, problem je Å¡to se vremenom promijenila klijentela koja je konzumirala tu ironiju. Stvari su iÅ¡le nezaustavljivo unazad, ali ne zbog Nadrealista i New Primitivsa, već zbog jedne opÅ¡te destrukcije u druÅ¡tvu; od Å¡kolstva, politike privrede, svega… A „Novi Primitivci“, tada i sami klinci, su stvari pokuÅ¡ali zaustaviti na svoj način, pokazujući nam sliku nas samih. Nadrealisti su čak i predvidili neke stvari kao Å¡to je podjela Sarajeva, glad, rat, jedenje trave. A sve je to i bilo predvidivo. Samo debilima, poput nas, nije bilo jasno Å¡ta se sprema, i dozvolili smo si taj rat i to ubijanje. Danas nas prozivaju za veze sa obavjeÅ¡tajnim službama. Pa, pobogu, MiloÅ¡ević je svoje govore javno držao, i rekao da će podijeliti „šamarčine“ svima onima koji se ne slažu sa njegovom politikom. Pa samo korak ga je dijelio od tenka! U to doba već stotine mrtvih bilo je na Kosovu, samo mi smo pred svim tim zatvarali oči. Pa i u Sarajevu, kad je izbio rat i kad su granate padale po Starom gradu, na Breki se igrala koÅ¡arka i mislili smo: „Ma, neće nas…“

Koliko je moguće da se desi neki sličan pokret danas, u vremenu u kom nema mnogo ideala, u vremenu konzumizma, u vremenu u kom se ne nazire neka precizna vizija budućnosti?
ÄŒini se da ovaj divlji kapitalizam koji se kod nas deÅ¡ava ljudi joÅ¡ ne doživljavaju kao neÅ¡to loÅ¡e. On se pretpostavlja i znanju i obrazovanju i duhovnosti. Vlada opÅ¡ti grabež za mjesta, titule, pozicije, placeve. I mi ćemo se, kao i sva druga druÅ¡tva, kad–tad suočiti sa posljedicama ovoga. Ne odmah, ali moguće za nekih deset godina, i mislim da će se tada pojaviti neka ekipa ljudi koja će drugima pokuÅ¡ati da otvori oči. Ali, vjerovatno ih niko neće posluÅ¡ati i imat ćemo opet ’92, ili neÅ¡to mnogo gore…

Niste baš optimista u pogledu budućnosti. Otkud onda motiv za rad, želja da se kaže nešto?
Nikad umjetnici nisu zaustavili niÅ¡ta. Ja sam već u godinama, pa znam da se niÅ¡ta bitno neće promijeniti i kada kažeÅ¡ stvari. Ali, iz nekog razloga, lakÅ¡e mi je da to kažem, nego da preÅ¡utim… Jednostavno, tako se osjećam bolje.

>> najava koncerta

Share

Dodajte svoj komentar »

« nazad
Vezane teme: , , , ,


Šta vi mislite?»

Budite prvi koji će komentarisati.

RSS feed za komentare ove objave.


Mišljenja čitalaca

Napomena: Ukoliko želite svoju sliku kraj komentara kliknite OVDJE i registrujte svoj gravatar.

ČITAJTE » Isak Samokovlija » Kiko Sarajlić » Dario Džamonja » Zuko Džumhur

Njeno veličanstvo – Baklava
Njeno veličanstvo – Baklava
Baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi od vučenog tijesta (jufka)...
Raspored fudbalske Premijer lige BiH: sezona 2017/2018
Raspored fudbalske Premijer lige BiH: sezona 2017/2018
U žrijebu za odigravanje sezone 2017/18, fudbalske Premijer ligu Bosne i Hercegovine...


 Još Sarajevskih novosti » 
Demoni u Kamernom
Demoni u Kamernom
U četvrtak, 29. juna 2017. godine od 20 sati, na sceni Kamernog teatra 55 će biti...
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Internacionalni festival književnosti Bookstan s ponosom najavljuje dolazak Hanifa...


 Još Susreta i zbivanja » 
Magična snaga riječi Sarajevo otvara sva vrata
Magična snaga riječi Sarajevo otvara sva vrata
Nešto što ‘uistinu ne postoji nigdje, samo ovdje, samo kod nas i samo zbog...
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Novoizabrani gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka govori o planovima i projektima...


 Još Sarajevskih razgovora » 
John Cleese dobija Počasno Srce Sarajeva
John Cleese dobija Počasno Srce Sarajeva
Počasno Srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti biće uručeno na...
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Početkom šezdesetih godina u Sarajevu je bilo desetak kina i sva su bila smještena...


 Još video sadrzaja » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
U nedjelju, 2. aprila 2017. godine će Fudbalski klub Sarajevo sa bijeljinskim Radnikom...


 Još iz sportskog almanaha » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sinoć je u Sarajevu nakon 77. godina života preminuo jedan od naznačajnijih muzičara,...


 Još uspomena i sjećanja » 

FELJTONI
» Dnevnik s Pala
» Od Grbavice do Koševa
» Čovjek s mjesecom u pjesmama

NE PROPUSTITE!