Sjećanje: Hamdija Kreševljaković

Jedan od najvažnijih jugoslavenskih i bosanskohercegovačkih historičara, koji je svoj rad bazirao na historiji srednjovjekovne Bosne i Hercegovine.

Hamdija Kreševljaković (1888 - 1959)
Hamdija Kreševljaković (1888 – 1959)

Hamdija Kreševljaković je rođen 18. septembra 1888. godine u Sarajevu, koje je tada bilo pod Austro-ugarskom vlašću. U Sarajevu je završio mekteb i osnovnu školu – ruždiju. Upisao je trgovačku školu, da bi prešao u učiteljsku gdje diplomira. Zanimljivo je da je Kreševljakoviću tokom školovanja predavao i velikan Silvije Strahimir Kranjčević.

Nakon završene škole od 1. augusta 1912. radi kao učitelj u osnovnim školama, te nastavnik u trgovačkoj školi. Nakon položenog državnog ispita, je profesor u Učiteljskoj školi. Početkom 1918. odlazi u Vinkovce gdje također radi kao učitelj sve do 1919. godine. U školama predaje historiju, geografiju i pedagogiju. Redovni je saradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu.




Direktor i osnivač Instituta za istraživanje Balkana, Karlo Patsch, potiče ga da počne sa sakupljanjem knjiga i djela bosanskih pisaca, koje će zatim objavljivati u naučnim magazinima. Nešto kasnije počinjen objavljivati i vlastite, samostalne naučne radove.

Zapaženo djelo ‘Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni’ objavljuje 1912. godine. Sakuplja sudske isprave iz turskog vremena, deftere i fermane, te u razgovorima sa savremenicima sakuplja informacije, koje objavljuje u svojim stručnim radovima. Zbog svog istraživačkog rada je putovao Bosnom i Austro-ugarskom, Njemačkom i Poljskom, Grčkom i Italijom, Francuskom i Nizozemskom, Danskom i Švedskom, a dobacio je i do Islanda.

Monografijom ‘Štamparije u Bosni za turskog vremena’ i prilogom ‘Hasanaga Beširević-Pećki’, koje objavljuje 1920. godine, Hamdija sa književne historije prelazi na historijske teme.

Na nagovor svog dugogodišnjeg prijatelja Josipa Matasovića, 1922. godine u časopisu ‘Narodna starina’, objavljuje prilog ‘Iz bosanske trgovine 19. stoljeća’. Također se bavi proučavanjem privrede u Bosni za vrijeme turske vladavine, a te teme će obrađivati i kasnije, pa 1927. godine objavljuje rad ‘Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave’, koji kasnije dorađuje i sa 43 stranice, širi na 260 stranica u knjizi ‘Esnafi i obrti u starom Sarajevu’.

Od 1916. godine Hamdija Kreševljaković radi u Okružnoj medresi, a jedan je od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu gdje je predavao od 1926. do 1945. godine. Profesor je i u sarajevskim škola Prvoj gimnaziji i Srednjoj ekonomskoj. Njegov doprinos ovdašnjoj prosvjeti u vrijeme Kraljevine Jugoslavije je neprocjenjiv.




Hamdija Kreševljaković je objavio više od 350 radova iz oblasti historije, kulture, civilizacije, baštine Bosne i Hercegovne (naručito iz osmanskog doba). Jedan je od utemeljivača savremenog pristupa u proučavanju historije Bosne i Hercegovine. Radovi iz te oblasti preporučili su ga za najviša naučna zvanja, pa je 1939. godine izabran za dopisnog člana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1952. godine je i dopisni član Naučnog društva Bosne i Hercegovine. Bio je naučni saradnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine sve do svoje smrti.

Cjelokupno djelo Hamdije Kreševljakovića je usredsređeno na historiju Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate. Danas je jedno od najrelevantnijih historijskih štiva o Bosni i Hercegovini.

Umro je 9. maja 1959. godine, u Sarajevu. Jedna od centralnih Sarajevskih ulica danas nosi ime Hamdije Kreševljakovića, a njegovo ime nosi i osnovna škola na Vratniku u Sarajevu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *