SARAJEVO.co.ba RSS
facebook.com/sarajevo.co.ba
twitter.com/capajebo
Znamenitosti Sarajeva
Sarajevska muzika
Videoteka

Sjećanje: Hamdija Kreševljaković

09. 05.
2016
11:15h

Jedan od najvažnijih jugoslavenskih i bosanskohercegovačkih historičara, koji je svoj rad bazirao na historiji srednjovjekovne Bosne i Hercegovine.

Hamdija Kreševljaković (1888 - 1959)

Hamdija Kreševljaković (1888 – 1959)

Hamdija Kreševljaković je rođen 18. septembra 1888. godine u Sarajevu, koje je tada bilo pod Austro-ugarskom vlašću. U Sarajevu je završio mekteb i osnovnu školu – ruždiju. Upisao je trgovačku školu, da bi prešao u učiteljsku gdje diplomira. Zanimljivo je da je Kreševljakoviću tokom školovanja predavao i velikan Silvije Strahimir Kranjčević.

Nakon završene škole od 1. augusta 1912. radi kao učitelj u osnovnim školama, te nastavnik u trgovačkoj školi. Nakon položenog državnog ispita, je profesor u Učiteljskoj školi. Početkom 1918. odlazi u Vinkovce gdje također radi kao učitelj sve do 1919. godine. U školama predaje historiju, geografiju i pedagogiju. Redovni je saradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu.




Direktor i osnivač Instituta za istraživanje Balkana, Karlo Patsch, potiče ga da počne sa sakupljanjem knjiga i djela bosanskih pisaca, koje će zatim objavljivati u naučnim magazinima. Nešto kasnije počinjen objavljivati i vlastite, samostalne naučne radove.

Zapaženo djelo ‘Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni’ objavljuje 1912. godine. Sakuplja sudske isprave iz turskog vremena, deftere i fermane, te u razgovorima sa savremenicima sakuplja informacije, koje objavljuje u svojim stručnim radovima. Zbog svog istraživačkog rada je putovao Bosnom i Austro-ugarskom, Njemačkom i Poljskom, Grčkom i Italijom, Francuskom i Nizozemskom, Danskom i Švedskom, a dobacio je i do Islanda.

Monografijom ‘Štamparije u Bosni za turskog vremena’ i prilogom ‘Hasanaga Beširević-Pećki’, koje objavljuje 1920. godine, Hamdija sa književne historije prelazi na historijske teme.

Na nagovor svog dugogodišnjeg prijatelja Josipa Matasovića, 1922. godine u časopisu ‘Narodna starina’, objavljuje prilog ‘Iz bosanske trgovine 19. stoljeća’. Također se bavi proučavanjem privrede u Bosni za vrijeme turske vladavine, a te teme će obrađivati i kasnije, pa 1927. godine objavljuje rad ‘Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave’, koji kasnije dorađuje i sa 43 stranice, širi na 260 stranica u knjizi ‘Esnafi i obrti u starom Sarajevu’.

Od 1916. godine Hamdija Kreševljaković radi u Okružnoj medresi, a jedan je od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu gdje je predavao od 1926. do 1945. godine. Profesor je i u sarajevskim škola Prvoj gimnaziji i Srednjoj ekonomskoj. Njegov doprinos ovdašnjoj prosvjeti u vrijeme Kraljevine Jugoslavije je neprocjenjiv.




Hamdija Kreševljaković je objavio više od 350 radova iz oblasti historije, kulture, civilizacije, baštine Bosne i Hercegovne (naručito iz osmanskog doba). Jedan je od utemeljivača savremenog pristupa u proučavanju historije Bosne i Hercegovine. Radovi iz te oblasti preporučili su ga za najviša naučna zvanja, pa je 1939. godine izabran za dopisnog člana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1952. godine je i dopisni član Naučnog društva Bosne i Hercegovine. Bio je naučni saradnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine sve do svoje smrti.

Cjelokupno djelo Hamdije Kreševljakovića je usredsređeno na historiju Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate. Danas je jedno od najrelevantnijih historijskih štiva o Bosni i Hercegovini.

Umro je 9. maja 1959. godine, u Sarajevu. Jedna od centralnih Sarajevskih ulica danas nosi ime Hamdije Kreševljakovića, a njegovo ime nosi i osnovna škola na Vratniku u Sarajevu.

Dodajte svoj komentar »

« nazad
Vezane teme: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,


Šta vi mislite?»

Budite prvi koji će komentarisati.

RSS feed za komentare ove objave.


Mišljenja čitalaca

Napomena: Ukoliko želite svoju sliku kraj komentara kliknite OVDJE i registrujte svoj gravatar.

ČITAJTE » Isak Samokovlija » Kiko Sarajlić » Dario Džamonja » Zuko Džumhur

Nikola Vučković u Zvonu
Nikola Vučković u Zvonu
U petak, 10. marta 2017. godine u sarajevskoj galeriji Zvono će od 21 sat biti otvorena...
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Novoizabrani gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka govori o planovima i projektima...


 Još Sarajevskih novosti » 
Lično Velije Hasanbegovića u Historijskom muzeju
Lično Velije Hasanbegovića u Historijskom muzeju
U petak, 24. marta 2017. godine, od 18:30 sati, u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine...
April u Narodnom počinje smijehom
April u Narodnom počinje smijehom
Prva sedmica mjeseca aprila 2017. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo će biti...


 Još Susreta i zbivanja » 
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Novoizabrani gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka govori o planovima i projektima...
Petnaest godina sarajevske Disco Gripe
Petnaest godina sarajevske Disco Gripe
U svojoj petnaestoj godini izvođenja, prva ovogodišnja DISCO GRIPA će biti održana...


 Još Sarajevskih razgovora » 
Video: Sarajevo kakvo smo svi voljeli
Video: Sarajevo kakvo smo svi voljeli
Film kojim je Ivan Hetrich divno prikazao grad na Miljacki kroz tridesetak različitih...
Video: Dan u Sarajevu
Video: Dan u Sarajevu
Uroš Podlogar je učesnik festivala Balkan Photo Fest, koji je 2015. godine održan...


 Još video sadrzaja » 
Navijam za naše
Navijam za naše
Sarajevo je nekad slavilo mnogo više od uspjeha svojih sportskih klubova. Slavilo...
24. Malonogometni turnir Asim Ferhatović Hase
24. Malonogometni turnir Asim Ferhatović Hase
Malonogometni memorijalni turnir ASIM FERHATOVIĆ HASE je najstariji i najkvalitetniji...


 Još iz sportskog almanaha » 
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sinoć je u Sarajevu nakon 77. godina života preminuo jedan od naznačajnijih muzičara,...
Sjećanje: Davorin Popović
Sjećanje: Davorin Popović
Pjevačem je sam sebe zvao, obično počinjući svoje priče ‘Slušaj, da ti...


 Još uspomena i sjećanja » 

FELJTONI
» Dnevnik s Pala
» Od Grbavice do Koševa
» Čovjek s mjesecom u pjesmama

NE PROPUSTITE!