Kategorije
Izdvojeno Sarajevski epitaf

Sjećanje: Josip Broz Tito

‘Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani Jugoslavije. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat.’, (Josip Broz Hamdiji Pozdercu, 1971)

Josip Broz Tito: Tačno je tri i pet.
Josip Broz Tito: Tačno je tri i pet.

Danas se u 15 sati i 5 minuta navršava 35 godina od smrti ‘najvećeg sina naših naroda i narodnosti’ – Josipa Broza Tita. Generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije i jedan od osnivača i vođa Pokreta nesvrstanih, ustavom iz 1974. je proglašen za doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tito je bio vođa Narodno-oslobodilačkog pokreta tokom nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu.

Josip Broz Tito: 'U životu je važno jedno, a to su dvije stvari - red, rad i disciplina.
Josip Broz Tito: ‘U životu je važno jedno, a to su dvije stvari – red, rad i disciplina.

Izborio je nezavisnost Jugoslavije od SSSR-a (1948). Izgradio je socijalističku zemlju inspirišući ljude da od Jugoslavije naprave skoro savršenu zemlju za život. Često se govorilo – gdje su Staljin i Mao Ce podbacili, Tito je uspio.




‘Iako Jugoslaveni ne prihvataju komunizam iz Kremlja, oni ne žele ni društvo zasnovano na privatnom kapitalu. Ne impresionira ih britanska demokratija sa stranačkom stegom i opozicijom koja želi zbaciti vladu – niti američki sistem sa mešetarenjem otuđenim od običnih ljudi.’ (Michael Lake)

Tokom pedesetih godina 20. vijeka su Titovu politiku neutralnosti u Hladnom ratu usvojile mnoge novostvorene države tzv. Trećeg svijeta. Tito je u tome prepoznao mogućnost za uspješno stvaranje novog saveza koji je nazvan Pokret nesvrstanih.

Josip Broz Tito je osnovao Pokret nesvrstanih
Josip Broz Tito je osnovao Pokret nesvrstanih

U deklaraciji Pokreta nesvrstanih je stajalo: ‘Svrha Pokreta nesvrstanih je osiguranje nacionalne nezavisnosti, suvereniteta, teritorijlnog integriteta i bezbjednosti nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, aparthejda, rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, mješanja ili hegemonije, kao i protiv blokovske politike.’ Pokret nesvrstanih će Titu i Jugoslaviji donijeti ogroman ugled u svijetu, a jugoslovenskoj privredi donijeti mnoge unosne poslove širom svijeta.

‘Imao je šarm i karizmu čovjeka i velikog komandanta koji nikad neće tražiti od drugih nešto što i sam neće učiniti, kombinujući vlast s primarnim interesom za ljude, uz neodoljiv osjećaj za humor.’ (Basil Davidson)

Josip Broz je umro 4. maja 1980. godine u Ljubljani. Koliki je bio njegov ugled u cijelom svijetu jasno govori činjenica da je na sahrani, 8. maja 1980. godine u Beogradu, bilo prisutno 209 delegacija iz 127 zemalja svijeta, koje su predvodili najistaknutiji svjetski državnici. Niti jednom svjetskom državniku do danas nije odana tolika počast i uvažavanje.

Umro je najdraži drug

‘Bratstvo i jedinstvo nije neka utopijska izmišljotina Titovih komunista, kako se dernjaju današnje nacionalističke propagande, nego neophodan minimum na kojem međunacionalni odnosi na ovom prostoru jedino mogu imati humanu dimenziju.’ (Marinko Čulić)

Josip Broz: Bratstvo i jedinstvo može postojati samo među onima koji su zbilja ravnopravni.
Josip Broz: Bratstvo i jedinstvo može postojati samo među onima koji su zbilja ravnopravni.

Josip Broz će ostati upamćen kao jedan od rijetkih svjetskih lidera koji nije mislio na sebe koliko na blagostanje svih naroda i narodnosti Jugoslavije. Da je tako svjedoče konstantni ‘pozivi’ posljednjih godina koji jasno govore ono što misli veliki broj ljudi na prosotima nekadašnje SFRJ. U prostom, svakodnevnom razgovoru, ljudi ophrvani nepravdom i bezizlazjem kao mantru ponavljaju ‘Tito vrati se, sve ti je oprošteno’.




U njegovo vrijeme ‘živjelo se bolje’ nego danas, mnogi to ponavljaju, ‘bilo je posla za sve’, ‘svi su se mogli besplatno školovati’, ‘djeca iz skromnih obitelji završavala su visoke škole’ , ‘zdravstveno osiguranje bijaše zajamčeno svima’, ‘od mirovina se dalo preživjeti bez poniženja’ (Predrag Matvejević)

Titu se često spočitava totalitarizam i nesloboda što je daleko od istine. Ono što su činjenice jeste da u jednoj državi u kojoj je upravo završio osim Drugog svjetskog i bratoubilački rat, Josip Broz uspješno odvaja religiju od države, što je bio neophodan potez kako bi se izbjeglo da na vlast dođu ustaše i četnici, najgori fašistički ološ koji je hodao svijetom u to doba. Ovo nam je posebno jasno danas kada fašisti ponovo haraju našim životima.

Tito poslije Tita

sarajevo.co.ba

Jedan komentar na “Sjećanje: Josip Broz Tito”

Dolazim iz naroda kome je mozda ucinjena najveca nepravda za Titova predsjednikovanja,pogotovo kad je u pitanju nacinalno opredjeljenje,ali se ne sjecam da je ikada u mom kraju bilo kakve vjerske zabrane kao :klanjati,postiti,djecu sunnetiti,dzamije graditi,mekteb posjecivati,ali naravno,nije se smjelo upirati prstom u drzavne ustanove.A koja to drzava dozvoljava?Naravno,bivalo je i pretjerivanja,jer u komunista je bila prisutna teza:ako nema spoljnjeg neprijatelja,onda ga trazi medju svojim narodom.A mora se priznati uvijek je bilo ljudi bez duse i srca pa su mnogi zbog njihovih prica ispastali,a zaduzeni za brigu o drzavi su se time nasladjivali.No,koga nema bez njega se moze, ako budemo imali mudrosti i razumijevanja koliko za sebe toliko i one pored sebe.I danas ima mladih i perspektivnih ljudi neopterecenih previse nekom prosloscu,ali mi im ne damo da grade bolju i sretniju buducnost sebi i onima iza nas.Ostaje nam da se sjetimo one narodne:kakva je suma takvi u njoj zecovi rastu.Svaki put smo sami sebi birali ko ce nas voditi kroz politiku.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *