Sjećanje: Kasim Prohić

Objavi na svom Facebook profilu

Kasim Prohić (1937-1984)

Kasim Prohić (1937-1984)

Kasim Prohić je bio bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i savremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Rođen je 25. oktobra 1937. godine u Konjicu. 1965. godine završava gimnaziju u svom rodnom gradu. Za vrijeme školovanja piše poeziju i objavljuje u omladinskim časopisima. Aktivno se bavio i sportom (atletikom), te učestvovao na republičkim takmičenjima.

Na Filozofski fakultet u Sarajevu upisuje se odmah nakon mature, na tek osnovani odsjek filozofije, na kojem sluša profesore Andiju Krešića, Antu Fiamenga, Vanju Sutlića i Ivana Fohta. Studij završava 1960. s odličnim ocjenama, da bi već sljedeće godine bio izabran za asistenta prof. Ivana Fohta na katedri za estetiku. Iste godine počinje objavljivati stručne radove u časopisima Izraz i Pregled. Od 1963. do 1964. boravi u Minhenu kod profesora Helmuta Kuna i Maxa Milera i sprema svoju doktorsku disertaciju koju će uspješno odbraniti u Sarajevu 1964. godine.

Za docenta je izabran 1967. godine a istovremeno postaje i glavni urednik novopokrenute omladinske revije Lica koja i danas izlazi u Sarajevu.

Osim prevoda ranog Lukača (1968-1969), Prohić će svoju prvu knjigu Odvažnost izricanja objaviti 1970. u biblioteci “Razlog” naklade Naprijed u Zagrebu. Ubrzo nakon prve, nastaće i druga knjiga – Figure otvorenih značenja – fenomenologija životnih formi koja će se pojaviti tek 1976. godine u izdanju zagrebačke Teje (urednik Vjeran Zupa).

Na prijedlog svojih profesora Vanje Sutlića i Andrije Krešića 1972. godine Kasim Prohić postaje glavni urednik poznate filozofske biblioteke “Logos”, i taj će posao raditi sve do svoje smrti.

Iste godine u sarajevskoj “Svjetlosti” izlazi Prohićeva studija o djelu Meše Selimovića Činiti i biti. Te godine Prohić dobija zvanje vanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Godine 1973. postaje glavni urednik književnog časopisa “Izraz”, a 1974. u Veselini Masleši objavljuje studiju o poeziji Maka Dizdara pod nazivom Apokrifnost poetskog govora. Za tu studiju, kao i za prethodnu o Meši Selimoviću, Prohić će dobiti 27-julsku nagradu Bosne i Hercegovine.

Godine 1977. na dužem je studijskom boravku u Huserlovom arhivu u Luvenu u Belgiji a u svrhu pripreme knjige Iskustvo drugoga – Kategorija intersubjektiviteta u savremenoj filozofiji i umjetnosti, koja i uz svu obimnu sakupljenu građu nije nikad dovršena.

Godinu dana poslije Prohić je izabran za redovnog profesora. U to vrijeme prevodi obimno djelo Teodora Adorna Estetička teorija koje će se pojaviti u izdanju beogradskog Nolita.

Godine 1979. Prohić je izabran za glavnog urednika novog filozofskog časopisa “Dijalog” koji i dan danas izlazi u Sarajevu.

Godine 1980. objavljuje u Nolitu studiju Prizma i ogledalo koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu. Izostavio je studiju o Valteru Benjaminu sa namjerom da je objavi u posebnoj knjizi koju nije uspio za života završiti. Za Prizmu i ogledalo, Prohić dobija dvije nagrade, “Nolita” i “Veselina Masleše”.

Iste je godine izabran za dekana Filozofskog fakulteta, i na toj dužnosti će ostati tri godine, kratko do pred svoju smrt.

U posljednjim godinama života Prohić aktivno učestvuje u mnogim naučnim projektima, kulturnoj razmjeni i okruglim stolovima, kao i u razgovoru o širem jugoslavenskom kulturnom prostoru.

Sa tek navršenih četrdeset sedam godina, nakon kratke i teške bolesti, umire u zagrebačkoj bolnici Rebro 30. novembra 1984. godine.

Za života Prohić je uredio nekoliko antologija i hrestomatija, a objavio je i mnoge zapažene tekstove i knjige:
- Odvažnost izricanja – Fenomenologija životnih formi, (Zagreb, 1970.),
- Činiti i biti, Svjetlost, (Sarajevo, 1972.),
- Apokrifnost poetskog govora: poezija Maka Dizdara, Veselin Masleša, (Sarajevo, 1974.),
- Figure otvorenih značenja, Biblioteka, (Zagreb, 1976.)
- Prizma i ogledalo, Nolit (Beograd, 1988.).

Posthumno su mu u Sarajevu objavljena sabrana djela u šest tomova (Djela I-VI, 1988.).

Preveo je:
- György Lukács: Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo, 1969;
- H. Holz, L. Kofler, W. Abendroth: Razgovori sa Lukacsem, Veselin Masleša, Sarajevo, 1970;
- Th. W. Adorno: Estetička Teorija, Nolit, Beograd, 1979

Tagovi: ,

0 komentara »

Još nema komentara na ovu objavu.

RSS feed za komentare ove objave.

Komentarišite

Napomena: Ukoliko želite kraj komentara svoju sliku registrujte svoj gravatar.

 
Novosti
Snijeg ne prestaje padati
Snijeg ne prestaje pada...
Snijeg u Sarajevu ne prestaje padati. Sarajevo, 3. februar 2012 (Mina Coric)Golim...
Obustava nastave zbog hladnoće
Obustava nastave zbog h...
Učionica čeka na đake Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo...
Poziv na solidarnost građana u održavanju saobraćajnica
Poziv na solidarnost gr...
Pristupite čišćenju i uklanjanju snijega sa prilaza svojim poslovnim, odnosno...


 Još NOVOSTI» 
Događaji
Narodno pozorište: Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna šta narod ne zna
Narodno pozorište: Ham...
Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna šta narod ne zna, Narodno pozorište...
Kamerni teatar 55: Radnja na uglu
Kamerni teatar 55: Radn...
Radnja na uglu, Kamerni teatar 55, SarajevoIzvanredan tekst prema kojem je svojevremeno...
Kamerni teatar 55: Šta smo to učinili
Kamerni teatar 55: Šta...
Predstavu “Šta smo to učinili”, Kamernog teatra 55, rađena je u režiji...


 Još DOGAĐAJA » 
Sport
Sjećanje: Miljan Miljanić
Sjećanje: Miljan Milja...
Legendarni selektor fudbalske reprezentacije Jugoslavije Miljan Miljanić sahranjen...
Dragan Jović novi trener FK Sarajevo
Dragan Jović novi tren...
Upravni odbor FK Sarajevo je potvrdio imenovanje Dragana Jovića na poziciju šefa...
Željo i Sarajevo: Sport kao kultura kroz jubileje velikana
Željo i Sarajevo: Spor...
Muzej Sarajeva, u svojstvu institucije koja čuva, štiti i predstavlja historiju...


 Još SPORTA » 
Video
Moj brat Aleksa u Kinoteci
Moj brat Aleksa u Kinot...
Branislav Lečić U okviru programa sarajevske Kinoteke posvećenog nedavno preminulom...
Osvajači u Sarajevu
Osvajači u Sarajevu...
Poznati teškometalni bend Osvajači svira koncerte od 1990. godine. Osvajači Osvajači...
Bebek susreo Selmu
Bebek susreo Selmu...
Željko Bebek se u emisiji Osmi kat, Hrvatske televizije nakon dugo godina susreo...


 Još VIDEA» 
Crna hronika
Potvrđena optužnica za ratne zločine u kasarni Viktor Bubanj
Potvrđena optužnica z...
Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio optužnicu u predmetu Besim Muderizović i drugi,...
Počasni Sarajlija proglašen krivim za korpuciju
Počasni Sarajlija prog...
Sud u Franscukoj je bivšeg predsjednika Jacquesa Chiraca proglasio krivim zbog pronevjere...
Nataša Vodušek ide u zatvor
Nataša Vodušek ide u ...
Bivša ambasadorica Slovenije u Bosni i Hercegovini Nataša Vodušek, u Okružnom...


 Još CRNE HRONIKE» 
Intervju
U Sarajevu se dnevno troše dva kilograma heroina
U Sarajevu se dnevno tr...
Neki MUP-ovi su zatrpani zaplijenjenim narkoticima jer ništa još od 2002. nije...
Sarajevo je očuvalo svoj duh
Sarajevo je očuvalo sv...
Ljudi koji su živjeli prije rata u Sarajevu, oni koji su tu rođeni, Sarajlije koji...
Kod nas je trauma izrabljena
Kod nas je trauma izrab...
Bosnian Girl by Šejla KamerićS radom bosankohercegovačke umjetnice Šejle Kamerić,...


 Još INTERVJUA»