Krstan Bijeljac je bio nosilac Partizanske spomenice 1941, pravoslavni sveštenik koji se u Drugom svjetskom ratu priključio antifašističkoj borbi od samog početka

Krstan Bijeljac je bio jedini živi predstavnik srpskog naroda na području FBiH koji je bio delegat na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu.

Nakon Drugog svjetskog rata radio je u Crvenom krstu, Socijalističkom savezu i u drugim institucijama.

Penzionisan je osamdesetih godina prošlog vijeka.

Krstan Bijeljac je tokom opsade Sarajeva ostao u gradu i u nedostatku aktivnih pravoslavnih sveštenika ponovo obukao svešteničku mantiju i održavao liturgije u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji.

U opkoljenom gradu je zajedno sa svojim sugrađanima riskirao život.

Suprotstavljao se svim negativnim autoritetima tog vremena kako iz svoje etničke i vjerske grupe tako i svim ostalim kojima borba za zajedničke vrijednosti bosanskohercegovačkog društva nije odgovarala.

Krstan Bijeljac je bio pionir borbe za zaštitu ljudskih prava na ovim prostorima koju je neumorno vodio skoro 70 godina.

Za posebnu građansku hrabrost mu je dodijeljena i nagrada “Duško Kondor”, koju zbog lošeg zdravstvenog stanja nije mogao lično primiti.

Zajedno sa Općinom Tuzla, dobitnik je nagrade i plakete Srpskog građanskog vijeća pokreta za ravnopravnost u Bosni i Hercegovini.

Umro je 2. marta 2010. godine u Sarajevu.

Trenutno jedno mišljenje. Kakvo je vaše mišljenje?

« nazad

Vezane teme: 1992, Krstan Bijeljac, OPSADA, Sarajevski epitaf