SARAJEVO.co.ba RSS
facebook.com/sarajevo.co.ba
twitter.com/capajebo
Znamenitosti Sarajeva
Sarajevska muzika
Videoteka

Sjećanje: Mirza Idrizović

22. 12.
2015
9:07h

Mirza Idrizović je jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih filmskih i televizijskih režisera i scenarista.

Mirza Idrizović na snimanju filma MIRIS DUNJA

Mirza Idrizović na snimanju filma MIRIS DUNJA

Rođen je 1939. godine u Sarajevu. Studirao je arhitekturu u Ljubljani, a studij je završio u Sarajevu. Radio je kao scenograf na nekoliko igranih filmova i bio asistent nekolicini poznatih domaćih i stranih reditelja poput Tome Janjića, Veljka Bulajića, Aleksandra Astrika, Orsona Velsa… Bavio se filmskom publicistikom i radio kao urednik dokumentarnih i igranih programa na nekadašnjoj Televiziji Sarajevo.




Prvi igrani film Mirze Idrizovića nosi naziv ‘Ram za sliku moje drage’ (1968), a rađen je na temu – djetinstvo i odrastanje, uz humornu poetsku formu i reference na tadašnji Novi talas. Filmovi Mirze Idrizovića su spoj humora, nostalgije, nadrealističkog prosedea, i blage tuge. Ovo su osnovne karkteristike i njegovih sljedećih igranih filmova ‘Život je masovna pojava’ (1970), te ‘Pjegava djevojka’ (1973).

Ram za sliku moje drage

Novu fazu u svom opusu Idrizović počinje filmom ‘Miris dunja’ (1982). S ratnom melodramom, koja se bavi međunacionalnim odnosima tokom okupacije Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, Mirza Idrizović je osvojio Zlatnu arenu za scenario na Pulskom festivalu, postavši jugoslovnski predstavnik za nagradu Oskar. Film ‘Azra’ (1988) je drugi film iz Idrizovićeve ‘ratne’ faze, koji govori o kraju rata u Sarajevu i položaju žene u tom vremenu.

Azra

Za vrijeme priprema za igrani film ‘Bosanski rulet’, 1992. godine počinje opsada Sarajeva, tokom koje režira nekoliko kratkih dokumentarnih filmova različite tematike. Ratni rad udruženih autora je nagrađen Feliksom, Evropske filmske akademije. Na desetini svjetski festivala je prikazan i film ‘MGM Sarajevo’, gdje je Mirza Idrizović jedan od trojice reditelja.




Mirza Idirzović je autor velikog broja kratkih filmova od kojih su najpoznatiji i najnagrađivaniji ‘Pismo’, ‘Kasabe’, ‘La paloma’. Na televiziji će ostati zapamćen kao autor kultne putopisne televizijske serije ‘Hodoljublja’ Zuke Džumhura.

Umro je 22. decembra 1997. godine, u Sarajevu.

Share

Dodajte svoj komentar »

« nazad
Vezane teme: , , , , ,


Šta vi mislite?»

Budite prvi koji će komentarisati.

RSS feed za komentare ove objave.


Mišljenja čitalaca

Napomena: Ukoliko želite svoju sliku kraj komentara kliknite OVDJE i registrujte svoj gravatar.

ČITAJTE » Isak Samokovlija » Kiko Sarajlić » Dario Džamonja » Zuko Džumhur

Počasno Srce Sarajeva za Olivera Stonea
Počasno Srce Sarajeva za Olivera Stonea
Kako javljaju iz festivalske direkcije Sarajevo Film Festival će ove godine imati...
Njeno veličanstvo – Baklava
Njeno veličanstvo – Baklava
Baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi od vučenog tijesta (jufka)...


 Još Sarajevskih novosti » 
Demoni u Kamernom
Demoni u Kamernom
U četvrtak, 29. juna 2017. godine od 20 sati, na sceni Kamernog teatra 55 će biti...
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Internacionalni festival književnosti Bookstan s ponosom najavljuje dolazak Hanifa...


 Još Susreta i zbivanja » 
Magična snaga riječi Sarajevo otvara sva vrata
Magična snaga riječi Sarajevo otvara sva vrata
Nešto što ‘uistinu ne postoji nigdje, samo ovdje, samo kod nas i samo zbog...
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Novoizabrani gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka govori o planovima i projektima...


 Još Sarajevskih razgovora » 
John Cleese dobija Počasno Srce Sarajeva
John Cleese dobija Počasno Srce Sarajeva
Počasno Srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti biće uručeno na...
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Početkom šezdesetih godina u Sarajevu je bilo desetak kina i sva su bila smještena...


 Još video sadrzaja » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
U nedjelju, 2. aprila 2017. godine će Fudbalski klub Sarajevo sa bijeljinskim Radnikom...


 Još iz sportskog almanaha » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sinoć je u Sarajevu nakon 77. godina života preminuo jedan od naznačajnijih muzičara,...


 Još uspomena i sjećanja » 

FELJTONI
» Dnevnik s Pala
» Od Grbavice do Koševa
» Čovjek s mjesecom u pjesmama

NE PROPUSTITE!