Sarajevske novosti Filed under

Smanjen dotok novca iz dijaspore

Novčane doznake dijaspore, prema procjenama, čine oko 13 posto bruto domaćeg proizvoda* Bosne i Hercegovine, što se itekako osjeti kako u svakodnevnom životu tako i u održavanju ekonomije na površini da ne dođe do potpunog kolapsa.

Sitan vez: Dijasporo moja

Od druge polovine 20. vijeka dijasporom označavamo ljude, koji su bili prisiljeni napustiti svoju domovinu i nastaniti se po cijelom svijetu.

Kada dijaspora dođe u Bosnu i Hercegovinu troše na razne stvari, u restoranima, kod zubara, popravljaju auta, tako da neke industrijske grane opstaju zahvaljujući njima. Ipak, i pored nemjerljive koristi koju žitelji Bosne i Hercegovine imaju od ljudi koji žive van zemlje, slika o dijaspori je vrlo često negativna, jer nisu svjesni koliko pomoć dijaspore znači, što će svakako osjetiti kako se novčane doznake budu smanjivale.




Procjenjuje se da samo zvaničnim kanalima, putem pošte i banaka, Bosanci i Hercegovci koji žive u inostranstvu godišnje u domovinu pošalju više od milijardu eura. Ta cifra je dva puta veća kada se u obzir uzme novac koji se daje iz ruke u ruku. Osim toga, dijaspora investira u Bosni i Hercegovini učestvuje u velikom broju humanitarnih akcija, a prilikom posjeta tokom ljetnih mjeseci potroše toliko da neki manji biznisi žive od toga. Ipak, priliv novca iz dijaspore smanjio se u prvih devet mjeseci 2015. godine u odnosu na godinu ranije kada je u Bosnu i Hercgovinu stiglo 110 miliona eura više. Očekuje se da će se ovakav trend ustaliti za desetak godina.

Porodica koja je 1994. godine pobjegla iz rata u Bosni i Hercegovini, a sada žive u švedskom Malmou kao i brojne druge porodice, koje žive u inostranstvu, šalju novac u Bosnu i Hercegovinu od čega veliki broj stanovnika zapravo i preživljava: ‘Ljudi u Bosni misle da mi beremo pare ovdje u Skandinaviji, a vjerujte naporno radimo. Jeste da se ovdje bolje živi, veći je životni standard, može se putovati, imamo neka normalna primanja za život u Švedskoj, ali, eto, mi bukvalno radimo i za sebe i za familiju u BiH. Naravno, drago nam je kad pomognemo, ali nažalost ljudi i umiru, roditelja više nema, ostale su tetke, amidže, pošaljemo koliko možemo jer ne mogu oni preživjeti od svoje bosanske penzije od 300 i nešto maraka.’

Hiljade eura

Novčane doznake dijaspore čine oko 13 posto bruto domaćeg proizvoda* Bosne i Hercegovine.

Smanjenje priliva novca iz dijaspore se objašnjava time što se krug onih kojima se pomaže sužava. Najprije se pomagalo svima, široj familiji, komšiluku, sada se to svelo na one najbliže, na roditelje, braću, sestre. Ljudi umiru, normalno je i da su familije, koje su imale nekog vani, otišle kod njih. Poznat je podatak da je prošle godine je iz Bosne i Hercegovine otišlo 70.000 mladih. U inostranstvu trenutno živi više od dva miliona Bosanca i Hercegovaca, jer se od 2002. iz zemlje iselilo gotovo 700.000 stanovnika i njima ne treba pomoć. Također, neko je nekome pomogao da stane na noge, kupio mu naprimjer kravu, traktor, pokrenuo neki manji biznis.




Osim direktnog slanja novca, bilo je i investicija iako ne onoliko koliko je moglo, a razlog je – korupcija, nepovoljni uslovi za ulaganje, politički ambijent, reketiranje, loša ceste, poreske politike, nesređene regulative… Postavlja se pitanje zašto ljudi iz Bosne i Hercegovine, koji žive van zemlje, rijetko investiraju u Bosnu i Hercegovinu? Odgovor je vrlo jednostavan – investiranje i patriotizam ne idu zajedno. Pravi ulagači ulažu tamo gdje će ostvariti profit.

Sarajlija koji danas živi u Birminghamu u Velikoj Britaniji gdje više od stotinu porodica pomaže svojoj rodbini u Bosni i Hercegovini: ‘Svi oni šalju novac, ali i čak tri puta više nose u džepovima kada dođu u BiH. Samo pitajte vozače autobusa Centrotransa koji voze međunarodne linije koliko oni koverti donesu.

Bosanskohercegovačka dijaspora

Centralna banka BiH: dijaspora godišnje u BiH pošalje oko 3,5 milijardi KM.

Bosanskohercegovačka dijaspora smatra da od svoje domovine ne dobija ono što zaslužuje. Između ostalog, ovdje ne postoji zakon, niti ministarstvo za dijasporu, iako je Bosna i Hercegovina jedna od pet vodećih zemalja u svijetu prema visini finansijskih doznaka u odnosu na bruto društveni proizvod. Također, ne postoje programi, strategije ili projekti namijenjeni za dijasporu. Uvriježeno je i mišljenje da Bosna i Hercegovina svojoj dijaspori poručuje vi samo dođite ovdje, dajte nam pare i idite.

Neminovno je da će se priliv novca iz dijaspore vremenom smanjiti, što svakako zavisi od političkih i ekonomskih faktora, a logično je i da oni koji su rođeni ili odrasli van Bosne i Hercegovine sve rjeđe dolaze u zemlju i manje su za nju zainteresovani jer žive svoje živote, imaju prijatelje, posao i iskustva koji ih ne vežu za zemlju njihovog porijekla.

* BDP odnosno Bruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom godine, a izraženo u novčanim jedinicama.

Share
SHARE & SPREAD Twitter
Facebook
Google+
Sarajevske novosti Filed under