Danas je 1. mart, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U oktobru 1991. godine Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. Stanovništvo srpske nacionalnosti je većinom bojkotovalo ovaj referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine, izbija agresija Srbije i Crne Gore, a nedugo nakon toga u junu 1992. godine i agresija Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Republika Bosna i Hercegovina je u Ujedinjene nacije primljena 22. maja 1992. godine, ali bez obzira na to nastavljena je bespoštedna agresija. Već 1991. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem, poznatim sastankom u Karađorđevu. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogobrojna dokumentacija, među kojom su najznačajniji stenogrami Franje Tuđmana, ali i svjedočenja predsjednika Stjepana Mesića, nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, Ante Markovića, nekadašnjeg premijera SFRJ i mnogih drugih svjedoka vremena.

Rat traje do 1995. godine, u kojem najviÅ¡e stradaju BoÅ¡njaci, nad kojima je počinjen genocid i etničko čišćenje, meÄ‘utim i Srbi i Hrvati su pretrpjeli gubitke. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevÅ¡i u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa. Tako da je za mnoge Srbe “otadžbinski” i za mnoge Hrvate “domovinski” rat, mada je istina da je rat poveden zarad ciljeva velikodržavnih projekata susjednih zemalja.

Početkom 1992. vraća se i historijsko ime BoÅ¡njak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadaÅ¡nju vjersku oznaku “Musliman”. UspjeÅ¡nim otporom graÄ‘ana Republike Bosne i Hercegovine agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za multietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet.

U američkom gradu Daytonu 21. novembra 1995. sve zaraćene strane u agresiji na BiH potpisuju mirovni sporazum, čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u u Parizu 14. decembra 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u evropskoj porodici država. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko distrikta, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.

Ustav je donesen na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Po tom ustavu Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za evroatlantske integracije. Sve navedeno u Ustavu je pisani dokument, ali još niti jedna vrijednost nije došla do izražaja iz tog razloga što se Bosna i Hercegovina nalazi pod svojevrsnim međunarodnim protektoratom, gdje vlast drži kancelarija OHR-a (tzv. Ured Visokog predstavnika).

Svim Bosancima i Hercegovcima želimo sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!