Kupovinu u zanatskim radnjama u Sarajevu gotovo sto posto ostvaruju gosti i turisti iz Bosne i Hercegovine
Mehmed Kalajdžisalihović
Strani turisti u obilasku Sarajeva vrlo rado svraćaju na Baščaršiju, oduševljeni su ručno izrađenim proizvodima, prate i slikaju proces proizvodnje, ali rijetko kupuju. Najbrojniji u obilasku su turisti iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije i Turske.
‘Kupovinu u zanatskim radnjama u Sarajevu gotovo sto posto ostvaruju gosti i turisti iz Bosne i Hercegovine.’, kaže Mehmed Kalajdžisalihović, predsjednik Udruženja zanatlija ‘Stari zanati’ Kantona Sarajevo.
Agencije u Bosnu i Hercegovinu dovedu više od 70.000 turista iz Turske godišnje, ali obzirom da vrlo često dolazi čitava porodica ne zadržavaju se na jednom mjestu i nemaju kupovnu moć da sebi priušte suvenire, a uglavnom su koncentrisani na obilazak grada.
Džezva najtraženija
‘Kazandžijski zanat je jedini koji ostvaruje prihode jer svi piju kafu i svakome je potrebna džezva koja će biti i funkcionalna, ali će istovremeno predstavljati suvenir.’, pretpostavlja Kalajdžisalihović.
Svi ostali proizvodi, koji su vezani za Baščaršiju i ručnu izradu, osim razgledanja, ne privlače drugi interes kod stranih turista.
‘Jedan dio proizvoda, i to mali procent, kupuje bh. dijaspora, a razlog tome je osnivanje kulturno-umjetničkih društava u dijaspori. Ali obzirom da je rok trajanja ručno izrađenih proizvoda jako dug ni to se ne dešava često. Cijene su uvijek iste i za domaće i za strane kupce.’, navodi Kalajdžisalihović.
S koljena na koljeno
Udruženje zanatlija ‘Stari zanati’ Kantona Sarajevo osnovano je 1997. godine i obuhvata gotovo sve obrtnike starih zanata na području Kantona. Ima 300 članova, od toga je 60 različitih zanimanja, način proizvodnje je ručni, a svi su zanat naučili metodom ‘s koljena na koljeno’. Idejni pravci i svrha postojanja je da stare zanate kao dio kulturno-historijskog nasljeđa BiH sačuvaju i afirmišu kroz razne vidove prezentacija sajmova i izložbi, kako u državi, tako i u svijetu.
Set za kafu
Veliki broj sarajevskih porodica njeguje tradiciju zanata koju nasljeđuje, pa tako danas Udruženje ima zanatlije koji su diplomirani ekonomisti, pravnici i arhitekti, ali bave se zanatom koji im je ostavljen u naslijeđe od njihovih predaka.
Zanatstvo sarajevske čaršije po svojoj strukturi davalo je karakternu osobinu čaršiji kroz sva vremena razvoja i postojanja i po tome je stara sarajevska čaršija, a najviše čaršija zanata-zanatlija koji su ovdje imali i svoje moćne organizacije u esnafima ili cehovima. U okviru esnafa zanati su bili organizovani po vrstama, po uzoru na orijentalni-turski sistem, kao što su kundurdžije, arakijadžije, kazandžije, tenečedžije, terlukćije, abadžije…