Teversenove bajke su pravili hrabri mladi ljudi

Teversenove bajke

Drugi progrаm Televizije Sаrаjevo je 1975. godine bio u fаzi rаđаnjа kada je godine na svoj repertoar donio Teversenove bajke, prvu humorističku seriju kakva do tada nije viđena na prostoru Jugoslavije.

Teversenove bajke
Teversenove bajke

Ekipа od dvаdesetаk mlаdih sаrаjevskih glumаcа, većinom studenаtа treće i četvrte godine Odsjekа zа teаtrologiju i scenske umjetnosti Filozofskog fаkultetа u Sаrаjevu, predvođenа Sulejmаnom Kupusovićem, dvаdesetčetvorogodišnjim rediteljem, uspjelа je dа, po scenаriju Predrаgа Erića, zа sаmo sedаm rаdnih dаnа snimi četiri tridesetominutne emisije od kojih je svаkа rаđenа nа nаjmаnje dvаdesetаk objekаtа, filmskom i elektronskom kаmerom. Vrijedаn pаžnje je i podаtаk dа je sаv posаo urаđen uz minimаlnа ulаgаnjа.




Scenarista Predrаg Erić kaže da je ideju zа tu humorističku seriju rаzrаđivаo nekoliko godinа. Radio je kao tehničаr u mаgnetoskopskom odjelenju Televizije Sаrаjevo i do tаdа nikаd nije ni pokušаo dа se bаvi spisаteljskim rаdom, а pogotovo humorom: ‘Teversenove bаjke su pokušаj dа se mi, ljudi sа Televizije, nаsmijemo nа svoj rаčun. Obаvljаjući već nekoliko godinа posаo tehničаrа u mаgnetoskopskom odjelenju, imаo sаm priliku dа budem svjedok bezbroj smiješnih i veomа drаmаtičnih situаcijа tokom snimаnjа nekih emisijа i prikаzivаnjа redovnog dnevnog progrаmа.

Teversenove bajke, RTV SA, 1975

Sve te zgode i nezgode su zаborаvljene odmаh pošto su se dogodile, neke veće cаke su uspjele dа prežive u prepričаvаnjimа sаmo koji dаn, а ondа je dolаzio novi posаo i vrijeme mi nije dozvoljаvаlo dа više pаžnje obrаćаm nа to. Ipаk, odlučio sаm dа, kаd-tаd, sve stаvim nа pаpir i, kаd sаm to počeo dа rаdim, učinilo mi se dа bi se od togа moglа nаprаviti i dobrа humorističkа serijа. Od ideje do reаlizаcije bio je sаmo jedаn korаk.’ objasnio je Erić.

Teversenove bajke, RTV SA, 1975

Svаkа od četiri emisije ove serije je zаmišljenа kаo jedаn televizijski progrаm u mаlom. Tu su vijesti, dnevnik, reportаže, EPP, temа dаnа, drаmа, hronikа, šou, serijski film, zаbаvno-muzičkа emisijа… a sve je predstаvljeno na šаljiv i nestvаran način, poput kakve bajke. Zаto je i objаšnjenje nаslovа serije koje daje Predrag Erić potpuno logično: ‘U pomoć smo pozvаli čuvenog Dаncа Hаnsа Kristijаnа Andersenа, piscа nаjljepših bаjki nа svijetu. Bili smo toliko hrаbri dа, u smišljаnju nаslovа zа ovu seriju, zloupotrijebimo njegovo ime i dа, pošto je riječ o televiziji kаo bаjci i bаjkаmа o televiziji, seriji dаmo nаslov TV-rsenove bаjke.’

Teversenove bajke, RTV SA, 1975

U kategoriji humorističko-zаbаvnih emisijа, u kojima je muzikа upotrijebljenа kаo pomoćnik, serijа je predstаvljаla novost u jugoslovenskom televizijskom progrаmu. To je bio jedаn pokušаj dа se krene kа novom televizijskom izrаzu. Humor u Teversenovim bаjkаmа je originаlаn i sasvim neobičan zа gledаoce koji su prаtili dotadašnje humorističko-zаbаvne emisije.




Također, rijetko se dešаvа, kаo što je to bio slučаj sаdа, dа reditelj bez po muke uspije svаku svoju ideju objаsniti glumcimа, a da oni svаki zаdаtаk izvrše bаš onako kаko je zаmišljeno. Mlаdа televizijskа ekipа se lаko i lijepo igrаlа i šalila nа svoj rаčun i nа rаčun televizije: ‘Moždа je objаšnjenje u tome što su zа jedаn tаkаv posаo bili jedino ‘hrаbri’ mlаdi ljudi, mlаdi glumci, scenаristа, urednici i jа, kаo reditelj. Prvi put sаm, snimаjući Teversenove bаjke imаo potpunu rediteljsku slobodu, imаo vremenа dа svаki kаdаr vidim sаmo svojim očimа.’, govorio je Sulejmаn Kupusović, pod čijim je rukovodstvom snimаnа ovа serijа.

Teversenove bajke, RTV SA, 1975

U Teversenovim bajkama su učestvovali: Dragan Jovičić, Vlado Gaćina, Mirza Tanović, Mladen Jeličić Troko, Predrag Erić, Ljiljana Đurić, Asja Gačo, Vesna Milinović i Nebojša Veljović. Urednik Drugog progrаmа Televizije Sаrаjevo, Željko Marjanović, nije krio zаdovoljstvo Teversenovim bajkama: ‘Svаko od ovih glumаcа, scenаristа i reditelj su opsjednuti svojim poslom, zаljubljeni u ono što rаde i svаko od njih je nаstojаo dа svoje prvo pojаvljivаnje nа mаlom ekrаnu mаksimаlno iskoristi.’

Teversenove bajke, RTV SA, 1975

U Teversenovim bajkama songove je, nа tekstove Duškа Trifunovića, komponovаo poznаti mlаdi sаrаjevski kompozitor Gаbor Lenđel, а u svаkoj od emisijа gledaoci su vidjeli po jednu muzičku numeru sаrаjevskih grupa Bijelo dugme i Teškа industrijа: ‘Snimаne su, kаo i cijelа serijа, u koloru, sа sаmo tri elektronske kаmere, bez upotrebe plejbekа. Scenogrаf Vlаdo Perković je uz pomoć pirotehničаrа i snimаteljа uspio dа nаprаvi izuzetnu аtmosferu kojа podsjećа nа one sа snimаkа čuvenih inostrаnih grupа koji su prаvljeni u mnogo većim studijimа, sа mnogo boljom tehnikom i svjetlosnim i pirotehničkim efektimа. Oni koji budu gledаli Teversenove bаjke u crno-beloj tehnici, biće siromаšniji zа jedаn izuzetаn doživljаj.’, objаsnio je reditelj Kupusović.

Teversenove bajke, RTV SA, 1975

tvnovosti / sarajevo.co.ba

Priča o Olomanu

Oloman, Sarajevo, 1970-tih

Ispred ulaza u slastičarnu stajali su zastupnici povijesnoga kompromisa. Oni bi van iznijeli espresso i zapalili cigaretu. Tako bi i pušili i bili u OLOMANU. Bili bi viđeni i ne bi im promakao onaj nepoznati kojega svakodnevno čekaju, a ipak nisu ništa, pa ni cigaretu, morali žrtvovati.

Oloman, Sarajevo, 1970-tih
OLOMAN je bio jedan od najautentičnijih simbola Sarajeva (sarajevski Oloman 1970-tih)

U neka jako davna vremena moglo se pušiti u tramvajima i autobusima, a onda su, početkom sedamdesetih ili malo kasnije, to zabranili. Istaknuti su natpisi, naljepnice i metalne pločice, vozači su počeli vikati na nedisciplinirane putnike, a kako su u tramvajima još uvijek postojali i kondukteri, više uskoro nije bilo nikakve šanse da netko prekrši propise. Zabrana pušenja u autobusima i tramvajima možda je i jedino pravilo kojega su se u našoj povijesti svi držali i koje je na kraju postalo i opći običaj, tako da više nitko i ne misli da je pušenje u javnim prevoznim sredstvima zabranjeno, jer je ono jednostavno postalo nemoguće. Tek povremeno bi se dogodilo da neki mračan tip usred tramvaja zapali cigaretu, ali ni on to ne bi činio zbog cigarete, nego zbog provokacije, ne bi li mu netko nešto rekao. U tramvaju će cigaretu zapaliti samo ubojica ili onaj tko ima želju jednom postati ubojica, a to znaju svi, pa takvim pušačima ništa ni ne govoriš ako ih ikada u životu i sretneš.

Desetak godina nakon zabrane pušenja u tramvajima dogodili su se i prvi pokušaji zabrane u birtijama i na partijskim sastancima, ali su takvi pokušaji redovito završavali općom katastrofom. Zabrana pušenja bila je dovoljan razlog da propadnu i birtija i partija. Nije se pušilo samo u slastičarnama jer je slastičarima bilo u interesu da ljudi što brže pojedu svoje kolače. Slastičarne su male i skučene, s tek dva ili tri stola, i promet bi im bio nikakav da se smije pušiti.




Najpoznatija sarajevska slastičarna bio je OLOMAN, iako se u OLOMANU za naših života nikada nisu jeli najbolji kolači. Ali to je mjesto pripadalo centralnoj gradskoj infrastrukturi, zajedno s Narodnom bankom, Vječnom vatrom, robnom kućom ´Unima´ i Skenderijom. OLOMAN je bio znak Sarajeva, jedan od najautentičnijih, pa nitko nije ni imao razloga baviti se time kakvi su tu kolači jer o kolačima i nije bila riječ. Jednostavno, radilo se o mjestu koje je bilo važnije od većine drugih mjesta, pa su se ljudi tu počeli okupljati iako im se nisu jeli kolači.

Od početka osamdesetih u OLOMANU se pio najbolji espresso, a to se, naravno, sukobljavalo sa strategijom zabrane pušenja u slastičarnama, te sa činjenicom da od tog vremena OLOMAN više nije bio slastičarna, nego je postao izlogom gradskih faca koje piju espresso i beskonačno čekaju da napokon budu viđeni ili da nekoga vide. Taj netko koga su željeli vidjeti obično nije ni živio u Sarajevu. Nisu znali ni tko je, niti kako izgleda, ali su ga strpljivo čekali svih tih sunčanih osamdesetih godina u kojima je jedinu nervozu donosilo to što je u OLOMANU bilo zabranjeno pušenje i što se u OLOMAN moralo dolaziti.

Ispred ulaza u slastičarnu stajali su zastupnici povijesnoga kompromisa. Oni bi van iznijeli espresso i zapalili cigaretu. Tako bi i pušili i bili u OLOMANU. Bili bi viđeni i ne bi im promakao onaj nepoznati kojega svakodnevno čekaju, a ipak nisu ništa, pa ni cigaretu, morali žrtvovati. Ispijanje espressa na pločniku postalo je normom koja je imala samo jedan nedostatak: nije se moglo sjesti i obje bi ti ruke sve vrijeme bile uposlene. Šoljicu nisi imao gdje spustiti i morao si pušiti cigaretu za cigaretom jer inače ne bi mogao objasniti samome sebi zašto stojiš pred OLOMANOM i zašto ne uđeš unutra.




Bio si tih godina maneken jedne specijalne mode koja je podrazumijevala pognuto držanje tijela, laktove savijene pod različitim uglovima, zavisno od toga u kojoj ruci držiš šoljicu, a u kojoj cigaretu, no svaka stvar koju si imao na sebi jasno se primjećivala, kao što se razaznavalo koji parfem koristiš i kakva ti je priča. Stajač pred OLOMANOM bio je preteča modernoga sarajevskog šminkera koji će svoje kreativne vrhunce doživjeti u ljeto 1991., a danas ga uglavnom možete vidjeti u raznim parizima, londonima i njujorcima kako pokušava pronaći svoj novi OLOMAN i vratiti se u svoje nevino sarajevsko predstanje.

Priču o stajanju pred OLOMANOM zaokružio je i dovršio najveći performer sarajevske svakodnevnice Mirza Tanović, koji je stao na pločnik ispred slastičarne, iz džepa svog elegantnog londonskog sakoa izvadio pepeljaru i u nju otresao pepeo. Šminkerskim šegrtima zorno je pokazao da za savršenu uglađenost nešto moraš i žrtvovati. Recimo espresso, jer ne možeš u jednoj ruci držati cigaretu, a u drugoj šoljicu i pepeljaru, a, brate, ako si šminker, tada pepeo ne treseš oko sebe ni kada si na ulici.

piše: Miljenko Jergović

Pozorište mladih: Vremenski tunel

Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo

Dva studenta i jedna studentkinja ulaze u “Bosansku piramidu sunca”, tražeći dokaze koji će potvrditi ili pobiti teoriju o Bosni kao kolijevci civilizacije. Tako počinje njihovo putovanje kroz vrijeme i istoriju Bosne i Hercegovine.

Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo
Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo

Ono što je izgledalo kao obična rupa u padini brda pretvara se u vremenski tunel, tunel iz kojeg izlaz vodi uvijek u neki drugi dio bosanskohercegovačke istorije. Tako, studenti susreću Ivana de Kazamarisa, Aliju Sirotanovića, Gavrila Principa, Bašeskiju, Šantića i Ćorovića (možda i Eminu?), Valtera Perića, Branislava Nušića, borce ispod sarajevske piste…




U svim tim susretima na različite načine otkrivaju da su okolnosti i protagonisti drugačiji, ali da je suština političke nestabilnosti u Bosni ista u svim vremenima, i da je posljedica (podjednako) koliko stranih uticaja i aspiracija toliko domaće indiferentnosti i neobrazovanosti.

Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo
Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo

Situacije i ličnosti s kojima se suočavaju istovremeno djeluju i na same protagoniste: koliko su njih troje žrtve nasljeđenih trauma i zabluda, a koliko sami doprinose etičkom i političkom kolapsu države u kojoj su rođeni?




Komad je napisan i režiran prije svega za mlade, s nadom i željom da će je prepoznati kao “svoju” priču; ako ne zbog njenog političkog angažmana na rušenju istorijskih, epskih, patrijarhalnih i ideoloških stereotipa, onda sigurno zbog humora koji prati cijelo ovo “putovanje”.

Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo
Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo

Ajla Cabrera, koja nosi glavnu ulogu u ovoj predstavi kaže da Vremenski tunel govori o nama: “Ni za hiljadu i po godina historije Bosne i Hercegovine ništa se nije promijenilo, jer nismo u stanju da prepoznamo problem pa da ga krenemo rješavati. Ličimo na rijeke koje teku i nose smeće sa sobom, puštamo se da nas voda odnese.”

Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo
Vremenski tunel, Pozorište mladih Sarajevo

Režija: Ademir Glamočak

Igraju:
Ajla Cabrera
Alen Muratović
Aldin Omerović
Alija Aljović
Sanin Milavić
Semir Krivić
Edhem Husić
Drago Buka
Sead Bejtović
Suada Ahmetašević
Elma Ahmetović
Mirza Tanović

Repertoar Pozorišta mladih Sarajevo »

Pozorište mladih: Bajka o Sarajevu

Premijera predstave Bajka o Sarajevu (Sarajevo, 9. maj 1994. godine)

Predstava Pozorišta mladih BAJKA O SARAJEVU je preoblikovana legenda o Sarajevu i nastanku Kozje ćuprije, koja govori o spajanju ljudi i obala.

Bajka o Sarajevu (Pozorište mladih Sarajevo)
Bajka o Sarajevu (Pozorište mladih Sarajevo)

BAJKA O SARAJEVU je svoju premijeru doživjela u opkoljenom Sarajevu 9. maja 1994. godine, čime se davao doprinos duhovnom otporu Sarajeva.




Predstava je vremenom postala simbol grada koji traga za mostovima u ljudima i prema ljudima. Simbol borbe dobra i zla.

Premijera predstave Bajka o Sarajevu (Sarajevo, 9. maj 1994. godine)
Premijera predstave Bajka o Sarajevu (Sarajevo, 9. maj 1994. godine)

Sarajevsko Pozorište mladih je u proljeće 1995. godine s predstavom TIGRIČEK gostovalo u dvadeset gradova Njemačke i Švajcarske, gdje su je ljudi također prepoznali kao simbol jednog grada i jednog vremena.




Režija: Marko Kovačević

Uloge:
Sead Bejtović
Suada Ahmetašević
Alma Merunka
Drago Buka
Mirza Tanović
Sanin Milavić

Repertoar Pozorišta mladih Sarajevo »

Pozorište mladih: Skapino

Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)

Skapino je jedini koji prepoznaje mogućnost da se ljudska slabost unovči

Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)
Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)

Predstava “Skapino” je osavremenjena verzija Molierove drame “Skapenove podvale”, koja u autorskoj namjeri Kaće Dorić i Nenada Veličkovića ironizira, u maniru razigrane farse, generalnu ljudsku slabost čiji su uzročnici razne vrste strasti; između ostalih strast za novcem ili ljubavna strast.

Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)
Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)

Skapino je jedini koji prepoznaje mogućnost da se ljudska slabost unovči. Ne možemo da ga ne volimo kada shvatimo da je Skapino jedan od rijetkih lopova i varalica, koji svoje žrtve ne ponižava, već svima daje onoliko koliko im je potrebno da ostanu u slijepom ubijeđenju da nisu na gubitku, već na dobitku.

Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)
Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)

Svi sretni i veseli, svi prevareni, na kraju se goste zajedno sa Skapinom. Ova farsa je metafora za naše vrijeme, ako promišljamo o ispranosti naših mozgova i ako se zamislimo nad činjenicom da zbog naših privatnih slabosti, nekad i svjesno pristajemo da budemo opljačkani.

Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)
Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)

Ali, naravno, sve se lakše podnosi uz pjesmu i smijeh…

Skapino (Pozorište mladih Sarajevo)

Autor: Jean Baptise Moliere
Režija: Kaća Dorić

Uloge:
Admir Glamočak,
Mario Drmać,
Aldin Omerović,
Damir Kustura,
Ajla Cabrera,
Alma Merunka,
Sanin Milavić,
Mirza Tanović,
Suada Ahmetašević,
Mirza Dervišić.

Repertoar Pozorišta mladih Sarajevo »

Pozorište mladih: Tigriček

Tigriček, Pozorište mladih Sarajevo

U druženju sa mladim tigrićem Pericom djeca mogu naučiti kako je ljubav jača i od straha.

Tigriček, Pozorište mladih Sarajevo
Tigriček, Pozorište mladih Sarajevo

U novembru 1972. godine tadašnje Lutkarsko pozorište je izvelo predstavu “Tigriček”, Hane Januševske u režiji Jurislava Korenića, koji je bio i autor muzike. Tada su scenografiju i lutke pravili su Bobo Samardžić, Vaclav Havlik i Ivica Bilek. Predstavu su trada igrali Amalija Diklić, Ante Hrkač, Ismet Zoljić, Darija Švarc, Abdulah Kečo, Mehmed Dizdar, Marija Matijašević…

Trideset godina kasnije u Pozorištu mladih Sarajevo je odigrana 500. izvedba “Tigričeka” sa novom muzikom i novim songovima Ibrahima Alibegovića kao i novom glumačkom podjelom.

Četrdeset godina poslije prvog izvođenja i deset godina poslije nove glumačke podjele predstava namjenjena djeci predškolskog uzrasta i djeci do 4. razreda osnovnih škola još uvijek je na repertoaru Pozorišta mladih, u gotovo istom izdanju.

Autorica: Hana Januševska
Režija: Jurislav Korenić

Uloge:
Drago Buka,
Sead Bejtović,
Safet Hadžimehanović,
Mirza Tanović,
Suada Ahmetašević,
Alma Merunka,
Sabiha Kuršumlić

Repertoar Pozorišta mladih Sarajevo »

Pozorište mladih: Kokoška

Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)

Da li se uopće može povući jasna distinkcija između teatra i života, saznajte u ovoj sjajnoj predstavi sarajevskog Pozorišta mladih..

Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)
Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)

KOKOŠKA opisuje intimu života glumaca i glumica, njihov život iza kulisa, istovremeno postavljajući pitanje: gdje je i da li se uopće može povući jasna distinkcija između teatra i života.




Danas kada je upravo naš svakodnevni život najprodavaniji medijski materijal, ova višestruko nagrađivana predstava na ironično-komičan način govori o životu ljudi kojima teatarska umjetnost predstavlja osnovni uslov egzistencije.

Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)
Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)




Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)
Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)

Ovo je predstava u kojoj bi volio glumiti i s ovim glumcima. Admir Glamočak voli glumce i to se primijeti u predstavama koje režira., smatra Nermin Tulić, direktor Pozorišta mladih.

Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)
Kokoška (Pozorište mladih Sarajevo)

Autor: Nikolaj Koljada
Režija: Admir Glamočak
Scenografija i kostim: Lejla Hodžić

Uloge:
Mario Drmać,
Damir Kustura,
Sanin Milavić,
Mirza Tanović,
Alen Muratović.

Repertoar Pozorišta mladih Sarajevo »

Pozorište mladih: Aladin

Aladin (Pozorište mladih Sarajevo)

U kakvom svijetu žive naša djeca i na koji način taj svijet, naš svijet i svijet naše djece možemo učiniti boljim

Aladin (Pozorište mladih Sarajevo)
Aladin (Pozorište mladih Sarajevo)

Predstava “Aladin” jedna je suštinski savremena bajka jer djeci, ali i odraslima omogućava identifikaciju sa situacijama i fenomenima iz porodične, medijske, čak i političke svakodnevnice koju žive. Aladin ipak ostaje samo bajka jer se moć Aladinove lampe, odnosno duha Džin-Džina – mogućnost da se običnom čovjeku ostvari san, ispuni jedna ili tri životne želje – iskorištava u svrhu prevladavanja pozitivnih životnih vrijednosti, kratko rečeno happy enda. Djeca ‘Aladina’ gledaju sa razigranim, bezbrižnim oduševljenjem, a odrasli sa osmijehom odobravanja.

Aladin (Pozorište mladih Sarajevo)
Aladin (Pozorište mladih Sarajevo)

Ova razigrana i nimalo naivno ispričana bajka za djecu, ali i bajka za odrasle zavodi svojim živim bojama, songovima i dinamikom, ali i provocira na razmišljanje u kakvom svijetu žive naša djeca i na koji način taj svijet, naš svijet i svijet naše djece možemo učiniti boljim. Najkraće rečeno; živimo u vremenu kada su i djeci ali i odraslima neophodne edukativne bajke koje naukuju kako svakodnevicu učiniti boljom za budućnost koja ne mora ostati slična prošlosti.

Aladin (Pozorište mladih Sarajevo)
Aladin (Pozorište mladih Sarajevo)

Predstava je premijerno izvedena 5. oktobra 2007. godine i za samo 14 mjeseci uspjela je ostvariti i svoje 50. jubilarno izvođenje, uz izuzetno pozitivne reakcije publike i veliku posjećenost predstava. Boris Ler je za ulogu Aladina dobio “Prsten Tmače” za najboljeg glumca u teatarskoj produkciji 2007. godine.

Pozorište mladih Sarajevo: Aladin

Režija: Kaća Dorić
Adaptacija: Nenad Veličković
Scenograf i kostimograf: Vanja Popović
Autori muzike: Hamdija Salihbegović i Nedžad Merdžanović
Koreograf: Belma Čečo Bakrač

Igraju:
Sanin Milavić,
Alma Merunka,
Boris Ler,
Narda Nikšić,
Drago Buka,
Ajla Cabrera,
Mirza Tanović,
Edhem Husić,
Damir Kustura,
Sead Bejtović,
Nermin Tulić

Termin:
22. maj 2015 @ 19:00h
24. maj 2015 @ 11:00h
Mjesto: Pozorište mladih Sarajevo

mapa područja

Pogledajte mapu

Pozorište mladih: Mačak u čizmama

Mačak u čizmama (Pozorište mladih Sarajevo)

Tekst predstave ‘Mačak u čizmama’ je napisan prema motivima istoimene bajke Charlesa Perraulta, sa autorskim komentarom Drage Buke na našu svakodnevnicu vidljivim u osnovnoj dramskoj situaciji komada.

Mačak u čizmama (Pozorište mladih Sarajevo)
Mačak u čizmama (Pozorište mladih Sarajevo)

Tri brata odlučuju da podijele očevu imovinu umjesto da zajedno žive, te najmlađem bratu Nevenu ostavljaju samo njegovog mačka i knjige. Ali mudrost i dovitljivost mačka, izbavit će Nevena iz bijede i osigurati ovoj bajci sretan kraj za sve.

Mačak u čizmama (Pozorište mladih Sarajevo)
Mačak u čizmama (Pozorište mladih Sarajevo)

Predstava ‘Mačak u čizmama’ svojom dinamičnošću, šarenilom i izvrsnim songovima sigurno će biti još jedno osvježenje za dječiju publiku, ali ne samo za njih, jer ova predstava progovara i o situacijama koje samo odrasli mogu razumjeti.

Mačak u čizmama (Pozorište mladih Sarajevo)
Mačak u čizmama (Pozorište mladih Sarajevo)

Adaptacija teksta i režija: Drago Buka
Scenografija i kostim: Vanja Popović
Muzika: Hamdija Salihbegović i Nedžad Merdžanović

Uloge:
Damir Kustura,
Elma Ahmetović,
Merima Lepić,
Mario Drmać,
Sanin Milavić,
Adnan Goro,
Mirza Tanović

Termin:
19. april 2015 @ 11:00h
Mjesto: Pozorište mladih Sarajevo

mapa područja

Pogledajte mapu

Pozorište mladih: Kapetan Džon Piplfoks

Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)

Predstava ‘Kapetan Džon Piplfoks’ rađena je po motivima radio-drame Duška Radovića.

Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)
Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)

Priča o životu gusara, njihovoj borbi na surovom moru s različitim nemanima, među kojima je i sedmoglava aždaha. Ipak, gusarski je život smješten u 21. stoljeće, svijet nove tehnologije.

Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)
Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)

U predstavi pratimo susret penzionisanih gusara s novom tehnologijom, kao što su mobiteli. Do tog momenta, oni su bili ekipa koju je ujedinilo međusobno prijateljstvo. Tehnika ih sada razjedinjuje sve do momenta kada ih stvarna opasnost opet ne ujedini, te postaju ono što su uvijek i bili.

Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)
Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)

Osnovna poruka ove sjajne predstave je da niti jedan gadget nikada ne može zamijeniti iskrenu riječ prijatelja i važnost njegovog prisustva u našim životima.

Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)
Kapetan Džon Piplfoks (Pozorište mladih Sarajevo)

Režija: Kaća Dorić
Dramaturgija: Aida Pilav

Uloge:
Admir Glamočak,
Mario Drmać,
Damir Kustura,
Drago Buka,
Adnan Goro,
Mirza Dervišić,
Mirza Tanović,
Nermin Tulić,
Suada Ahmetašević,
Narda Nikšić,
Alma Merunka.

Termini:
08. maj 2015 @ 19:00h
10. maj 2015 @ 11:00h
Mjesto: Pozorište mladih Sarajevo

mapa područja

Pogledajte mapu

Pozorište mladih: Hrabri zečić Uplašić

Okružen ljubavlju i pažnjom, mali zeko bezbrižno živi i raste u roditeljskoj kući sladeći se kupusom i mrkvom.

Hrabri zečić Uplašić, Pozorište mladih Sarajevo
Hrabri zečić Uplašić, Pozorište mladih Sarajevo

Često je sam u kući jer mama i tata odlaze u potragu za hranom a njemu je dosadno. Nestrpljivo čeka da odraste i da izađe u “vanjski svijet”. Do tada mora između ostalog poštovati strogo kućno pravilo: “TRI N”.

NIKOG NEPOZNATOG U KUĆU NE PUŠTAJ!
NIKOM SE NEPOZNATOM NE JAVLJAJ!
NIKUD NE IDI SAM!

Ali jednog dana odlučio je da prekrši pravilo…

Šta će se dogoditi, najmlađa publika će vidjeti u novoj lutkarskoj predstavu Pozorišta mladih “HRABRI ZEČIĆ UPLAŠIĆ” koju kao autorski projekat režira Drago Buka.

Režija: Drago Buka

Uloge:
Narda Nikšić,
Suada Ahmetašević,
Alma Merunka,
Ajla Cabrera,
Elma Ahmetović,
Safet Hadžimehanović,
Mirza Tanović.

Termin:
17. maj 2015 @ 11:00h
Mjesto: Pozorište mladih Sarajevo

mapa područja

Pogledajte mapu

Pozorište mladih: Bor visok do neba

Bor visok do neba, Pozorište mladih Sarajevo

Upoznajte nestašnog dječaka, starog čarobnjaka, simpatičnog diva i zlatnu mamu

Bor visok do neba, Pozorište mladih Sarajevo
Bor visok do neba, Pozorište mladih Sarajevo

Ponekad se čini da praviti lutkarsku predstavu nije ništa drugo do ‘krađa posla’ onima koji to mnogo bolje rade od nas. Razumijete? Mislimo na djecu. Lutke i igra su njihov svakodnevni posao, a oni su u tom poslu jedini istinski profesionalci. Uspijevaju u onome o čemu, mi odrasli, možemo samo sanjati. Istovremeno su glumci, animatori, lutke, ali i publika. Ipak, usudili smo se ponuditi im našu igru, našu priču i našu predstavu.

Bor visok do neba, Pozorište mladih Sarajevo
Bor visok do neba, Pozorište mladih Sarajevo

Bor visok do neba je bajka Stevana Pešića u kojoj možete upoznati nestašnog dječaka, starog čarobnjaka, simpatičnog diva, zlatnu mamu. Ostalo Vam nećemo reći. Dođite i pogledajte sami.

Za ulogu Petra glumica Narda Nikšić je nagrađena na lutkarskom festivalu LUTFEST u Istočnom Sarajevu.

Režija: Drago Buka
Kreator lutaka, scene i kostima: Vanja Popović
Muzika: Nedžad Merdžanović i Hamdija Salihbegović

Uloge:
Narda Nikšić,
Suada Ahmetašević,
Elma Ahmetović,
Sead Bejtović,
Mirza Tanović.

Termin:
22. februar 2015 @ 11:00h
Mjesto: Pozorište mladih Sarajevo

mapa područja

Pozorište mladih: Bašeskija, san o Sarajevu

Dramska igra u dvanaest slika sa epilogom, djelo je bosanskohercegovačkog književnika Darka Lukića iz 1991. godine.

Bašeskija san o Sarajevu, Pozorište mladih Sarajevo
Bašeskija san o Sarajevu, Pozorište mladih Sarajevo
Radnja predstave “Bašeskija, san o Sarajevu” zasnovana je na zapisima “Ljetopisa” Mula Mustafe Bašeskije.

Lukić svoj dramski tekst gradi oko jedne tragične ljubavne priče iz perioda pred kraj 18. vijeka kada je Sarajevo kao i uvijek opstajalo u okolnostima između dva rata i dvije pandemije zla, bolesti, usuda i nesreće.

Ljudi su se, kao i uvijek, bavili svojim malim životima i borili za priče iz nečijih tuđih historijskih čitanki.

Sudbinski osujećena ljubav Fazlije i Fate, sarajevski nesalomljivi duh i prelijepa lirska priča su samo neki od elemenata ove predstave koja je autorska rekonstrukcija atmosfere življenja i sudbina iz prošlosti Sarajeva, koja pomalo bizarno sliči sarajevskoj svakodnevici.

Treba biti mudar. Neka se strava čekanja na licu ne očituje. Jer, dugo je trebalo dok shvatih – ovo je grad u kom sve bolesti zarazne su. Širi se ljubav ko žutica i kuga, i mržnja se jednako koti. Pogledajte video »

Predstava je premijerno prikazana 12. aprila 1991. godine, a njena stota izvedba desila se 23. februara 2006. godine, u matičnom Pozorištu mladih Sarajevo. Istog dana, predstava “Bašeskija, san o Sarajevu” emitovana je i na talasima “BH radija 1”.

Režija: Gradimir Gojer

Uloge:
Nermin Tulić (Mula Mustafa Bašeskija)
Mirza Tanović (Fazlija)
Halima Mušić (Rabija)
Sead Bejtović (Salko)
Suada Ahmetašević (Fata)
Drago Buka (vrag u liku Avdage)
Alija Aljović (telal)
Amina Begović (Anka)

Termin:
29. maj 2013 @ 20:00h
Mjesto: Pozorište mladih Sarajevo

mapa područja