SARAJEVO.co.ba RSS
facebook.com/sarajevo.co.ba
twitter.com/capajebo
Znamenitosti Sarajeva
Sarajevska muzika
Videoteka

Uticaj reklame za toalet papir na arhitekturu

05. 04.
2009
18:20h

Pofalići, Sarajevo“To je nama naÅ¡a nužda dala.” Reklama za papirnu galanteriju Violeta nadvija se nad zgradom PMF-a u Sarajevu, projektanta Juraja Neidhardta. Da li se baÅ¡ smije tako postupati s umjetničkim djelima i s autorskim pravima?

Zgradu PMF-a (Prirodno-matematičkog fakulteta) u Sarajevu projektovao je Juraj Neidhardt. Reklama za papirnu galanteriju Violeta nadograđena je nadoknadno. Primjetan je napor da oblik te reklame prati arhitektovu zamisao i uklopi se u krovnu liniju. Čovjek dobija osjećaj da je zgrada bez reklame decenijama tu stajala nezavršena. Najzad je opus ovog arhitekte dobio tačku na i.

Nastavniku književnosti, koji iz druge Neidhardtove zgrade – iz susjednog Filozofskog fakulteta – gleda u tu tačku, nije baÅ¡ jasno (jer nije tu na svom terenu) da li se baÅ¡ smije tako postupati s umjetničkim djelima i s autorskim pravima. (Jasnije mu je jedino da živi u vremenu u kome se troslojni papir u rolni cijeni viÅ¡e od jednoslojnog u knjizi.)
Ali, ako se to tako može, ako su to dozvolili i dekan fakulteta, i rektor univerziteta, i gradonačelnik Sarajeva (a jesu, jer su znali, a nisu spriječili, i ne čine ništa da uklone), onda bi se takav biznis mogao slobodno prebaciti i u književne vode.

Možda bi Nijemci platili da ime autora na Grozdaninom kikotu bude Lufthamza Humo, a da se zbirka Teena-a Ujevićeva zove Das auto na korzu. Možda bi onda i Talijani odriješili kesu za Alfa Romeo i Julija, a Koreanci za Kreutzerovu Hyundai sonat. Ne bi ni Slovenci škrtarili za Ibrišimovićevu Mladinsku knjigu Adema Kahrimana. Zašto ljudi ne bi, dok čitaju Na sarajevskoj Drini ćuprija ili Planikina vremena, pili Tihi don cafe. Ili razmutili Tri u jedan sestre Antona Pavloviča Čehova. Ili okusili jedan Ubistvo u Orinet nespresso.

Djeca bi brzo zapamtila da se pisac Imena ruže zove Umberto Peko Tržić… A pisac čuvene priče GP Put Alije Đerzeleza da je Heineken Pivo Andrić. Japanci bi platili za Sony ni mrava ne bi zgazili Slavenke Drakulić. Todorić bi se možda zainteresovao za poemu Jamnica Ivana Gorana Kovačića. Možda bi svi bili zdraviji da pročitaju Orvelovu Životinjsku hemofarm. Možda bi narodno pozoriÅ¡e inkasiralo koju hiljadu viÅ¡e da se predstavu nazove Omer i Merima Leskovac. Nije li pravi naziv Rostanovog komada Verano de Beržerak?

ZaÅ¡to Dostojevskog ne bismo čitali u namjeÅ¡taju Zločin i Haznadarević? Zar se ne bi krečilo viÅ¡e da djeca u lektiri čitaju BaÅ¡ta sljezove boje mijenjaju dom Branka Ćopića? A da na ekskurziju nose Kad je Bioturs juli Nure Bazdulj? A joÅ¡ u vrtiću da na engleskom čitaju Pinokia conecting people…

Ali ovaj bussines plan ne bi morao ostati samo na koricama. Pamtimo kako je bosansko izdavaÅ¡tvo, u borbi za preživljavanje, ijekaviziralo Vinaverov prevod 1001 noći. Nema, čini se, ni moralne ni pravne prepreke da se ne krene korak dalje. Mogao bi tako, recimo, Raskoljnikov u cipelama timberland i u kaputu sisley, pod kojim je sjekira kupljena u OBI-ju ili u Merkuru (ko da viÅ¡e) pokucati na antiprovalna vrata (ugraÄ‘uje… slijedi broj telefona). Otvara mu Jelizaveta, glupača koja novac drži u stanu a ne u Uni credit banci (Ili Raiffeisen, ko da viÅ¡e…)… Zidovi su okrečeni Jupolom, namjeÅ¡taj u stanu je Dalas, a mogao bi biti i Å ipad (ko da viÅ¡e)… Kupaonica kolpasan ljetne noći…

Studenti književnosti, oni koji ne mogu položiti za profesore, mogli bi raditi u izdavačkim kućama kao knjigomercijalisti, dovršavajući u duhu novog doba stare i dosadne knjige, na isti način i po istoj logici kojom je Neidhardtova zgrada postala Violetina.

Violeta je marka higijenskog papira. Koristi se u nuždi. U nuždi je (nužda zakon mijenja) i jedna visokoobrazovna ustanova iznajmila svoje ime i tuÄ‘e djelo. Nužda je prirodna, samo poslije nje (svaka čast Njegovoj Troslojnosti), ruke treba prati…
U nuždi, meÄ‘utim, mogu se samo i trljati…

To je nama naša nužda dala
Mala zemlja a velika hala.
Nije nužda, neg je takav trend
Seri zakon, afirmiši brend.
To je nama naša nužda dala
Tariguzu da velimo fala.
Mila majko, ti ne roni suza
Lijepo stoji mjesto glave guza.
To je nama naša nužda dala,
Da imamo litu za maršala.
Trosloj-rolna, sa stotinu lista
To je značka mladih globalista.
To je nama naša borba dala
Život jadan, a reklama gala.

piše: Nenad Veličković

Share

Dodajte svoj komentar »

« nazad
Vezane teme:


Šta vi mislite?»

Budite prvi koji će komentarisati.

RSS feed za komentare ove objave.


Mišljenja čitalaca

Napomena: Ukoliko želite svoju sliku kraj komentara kliknite OVDJE i registrujte svoj gravatar.

ČITAJTE » Isak Samokovlija » Kiko Sarajlić » Dario Džamonja » Zuko Džumhur

Počasno Srce Sarajeva za Olivera Stonea
Počasno Srce Sarajeva za Olivera Stonea
Kako javljaju iz festivalske direkcije Sarajevo Film Festival će ove godine imati...
Njeno veličanstvo – Baklava
Njeno veličanstvo – Baklava
Baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi od vučenog tijesta (jufka)...


 Još Sarajevskih novosti » 
Demoni u Kamernom
Demoni u Kamernom
U četvrtak, 29. juna 2017. godine od 20 sati, na sceni Kamernog teatra 55 će biti...
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Internacionalni festival književnosti Bookstan s ponosom najavljuje dolazak Hanifa...


 Još Susreta i zbivanja » 
Magična snaga riječi Sarajevo otvara sva vrata
Magična snaga riječi Sarajevo otvara sva vrata
Nešto što ‘uistinu ne postoji nigdje, samo ovdje, samo kod nas i samo zbog...
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Novoizabrani gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka govori o planovima i projektima...


 Još Sarajevskih razgovora » 
John Cleese dobija Počasno Srce Sarajeva
John Cleese dobija Počasno Srce Sarajeva
Počasno Srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti biće uručeno na...
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Početkom šezdesetih godina u Sarajevu je bilo desetak kina i sva su bila smještena...


 Još video sadrzaja » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
U nedjelju, 2. aprila 2017. godine će Fudbalski klub Sarajevo sa bijeljinskim Radnikom...


 Još iz sportskog almanaha » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sinoć je u Sarajevu nakon 77. godina života preminuo jedan od naznačajnijih muzičara,...


 Još uspomena i sjećanja » 

FELJTONI
» Dnevnik s Pala
» Od Grbavice do Koševa
» Čovjek s mjesecom u pjesmama

NE PROPUSTITE!