Gazi Husrev-begova džamija

« Znamenitosti Sarajeva

Kada je izgrađena (16. vijek), Begova džamija je predstavljala objekat izuzetne važnosti urbanom razvoju Sarajeva

Gazi Husrev-begova džamija, Sarajevo
Gazi Husrev-begova džamija, Sarajevo

Gazi Husrev-begova džamija ili popularno Begova džamija u Sarajevu je izgrađena 1530. godine kao zadužbina Gazi Husrev-bega, vladara bosanskog Sandžaka. Sa svih strana je opkoljena uskim uličicama stare čaršije, sa desetinama dućana, pa ju je nemoguče sagledati u njenoj neodoljivoj ljepoti i veličini zbog kojih važi za jedan od najznačajnijih spomenika sakralne arhitekture na Balkanu.




Objekat je projektovao Adžem Esir Ali Perzijanac iz Tabriza, zarobljen u Tursko-persijskom ratu, a kasnije, sve do svoje smrti (1538. godine) na dužnosti glavnog arhitekte u Carigradu. Gradili su ga dubrovački majstori.

Gazi Husrev-begova džamija je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine.

Objekat je kvadratnog oblika, s kupolom prečnika 13 metara i visine 16 metara, na koju se nadovezuju manje kupole i polukupole. Prednjim dijelom džamije dominiraju teški, mramorni stupovi na koje se oslanjaju lukovi džamijske sofe (trijem), koji je dijele na pet kvadratnih polja, od kojih je svako presvođeno kubetom. Glavni ulaz u džamiju je vanredno dekorisan krasno stilizovanim arabeskama, ornamentikom, pozlatom i mramorom.

Nad glavnim ulazom u džamiju nalazi se kamena ploča na kojoj je uklesan natpis u stihovima na arapskom jeziku. Natpis je smješten u šest elipsastih polja oivičenih sa strana i kroz sredinu arabeskama.

Tekst natpisa je mjestimićno vokaliziran:

“Džamiju dobrih ljudi Husrev-beg podiže
U ime Boga (kao) dom onih koji ničice padaju.
On je utamanitelj neprijatelja, pomagač boraca za vjeru,
Širitelj dobročinstva, pomagač pobožnih.
Bog nam nadahnu njen kronostih:
(Ovo je) stjecište dobročinitelja, dom zahvalnih Bogu.”

Unutrašnjost džamije odiše nadrealnom prozračnošću i skladnim dimenzijama prostora. Zahvaljujući odnosu širine prema visini, graditelj je uspio postići impresivan dojam širine, a sjajno riješeno osvjetljenje pojačava taj dojam. Centralni džamijski prostor, u temeljnim je linijama jednostavna figura koja se u vertikalnom profilu razvija do savršenosti. Ovaj prostor je presvođen kubetom (kupola) visokim 26 metara. Ispod kubeta se nalazi kružna galerija sa drvenom ogradom koja je svojevremeno služila za paljenje bezbrojnih džamijskih svjetiljki. Do galerije se dolazi stepenicama ugrađenim u masivni džamijski kameni zid.




Originalna dekoracija džamije je zbog oštećenja i požara restaurirana 1775. godine. Bila je ponovo teško oštećena u požaru 1879. godine, a restauracija je, s velikim odmacima od originalnog orijentalnog stila, urađena 1886. godine. Današnja dekoracija džamije je potpuno nova i urađena je tokom 2001. i 2002. godine.

Za vrijeme opsade Sarajeva, Begova džamija je pogođena sa više od 100 minobacačkih i topovskih projektila.

Pet puta dnevno sa džamijske munare odjekne glas mujezina koji vjernike poziva na namaz, a taj se poziv svakodnevno ponavlja od 1530./31. godine do danas. Poseban šarm ovom objektu daje prelijepi šadrvan koji se nalazi u dvorištu, čija voda služi za uzimanje abdesta (ritualno umivanje prije molitve). Na tom je mjestu prvobitno (1530) stajao bunar, a današnji oblik s kupolom datira iz 1893. godine.

U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. godine ukopani Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik, a kasnije prijatelj dalmatinac Murad-beg Tardić. Begova džamija je najznačajniji objekat iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega.

Nedaleko od džamije su Sahat-kula i Kuršumli medresa.

« Znamenitosti Sarajeva

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *