Antifašistički Dan državnosti BiH

grb Socijalističke republike Bosne i HercegovineDan državnosti na našim prostorima je oduvijek ulijevao izvjesnu dozu ponosa. Generacije su ga posmatrale kao svetkovinu i dan kada su organizovane brojne manifestacije kulturno-umjetničkog karaktera tokom kojih se napominjala slavna prošlost u kojoj izvojevasmo pobjede kao “niko nikad prije”. Održavane su priredbe, istorijski časovi, recitovale i pjevale “borbene”… Dugo vremena se čuvao i njegovao duh za koji nam danas tvrde da je bio laž i moranje. A sve je u principu bio antifašizam, danas općenito nepoželjan “osjećaj”.

Antifašizmom se borilo protiv svjetskog ludila, protiv komšijinog ludila, protiv vlastitog ludila. Borilo se protiv svih onih ludila koja upućuju da smo bolji nego što jesmo i da imamo i pravo i potrebu uništavati sve za što ne smatramo da je bolje od nas, tako divnih i superiornih, u odnosu na ostatak žive sile.

Antifašizam je, na kraju krajeva, obavezna karakterna osobina svakog ko drži do sebe, svakog svjesnog ko razmišlja vlastitom glavom, a i oni koji nisu imali snage da vlastitu glavu koriste u namjenjenu svrhu razmišljanja vođeni su bili ostatkom kolektiva pa su se, povodljivi kakvi jesu, orijentisali antifašistički.

A onda su nam proboli oblak te “laži” i “pogrešnih” uvjerenja kako je evolucija ljudskog bića zaista moguća, pa krenuše u masovno pojašnjavanje kako ne živimo normalno nego multikulturno, kako se međusobno ne družimo nego tolerišemo, kako je ljepše, bolje, isplativije imati šest i više ciljeva nego jedan hvale vrijedan. Obećavali su zlatne kašike, promovisali ograđene teritorije, rastavljali nas, pa nas sastavljali, spajali, prespajali…

Uvjeriše nas da je sloboda biti i u vlasitom domu nesiguran, da je pravda da jedni imaju, a svi drugi nemaju, s osmjehom izgradiše grobnice i smjestiše u njih mrtve, a živima ugradiše suze na lice. I što je “najljepše” u svemu – pristadosmo svi redom. Pristadosmo na fašizam i još uvijek uporno pristajemo.

U našoj, bosanskohercegovačkoj, državi fašizam je dozvoljen, ili “politički korektno” nije zabranjen. Naši političari nemaju ni moralne ni političke svijesti da se dogovore o vrsti šoljica za kafu pa i nečudi činjenica da i pored evidentne potrebe ne mogu i/ili ne žele da (strogo) zabrane fašizam u Bosni i Hercegovini. Oni fašizam, usput budi rečeno, najčešće, smatraju slobodom govora, dok Bosna i Hercegovina, država koju predstavljaju i od koje pare(tine) uzimaju, svoju državnost pa samim tim i Dan državnosti slavi na osnovama antifašizma. Zbunjeni ste? Šta ću Vam ja kad ništa ne kontate. Ni ja sam ništa ne kontam.

A antifašisti, ili oni koji se tako deklarišu, danas se, umjesto stvarne i otvorene borbe, bave ironijom i sarkazmom. Sami se sebi smijemo. Sebi i svojoj nemoći, počesto i bezvoljnosti da dignemo guzicu ispred kompjutera i pljunemo fašizmu u lice. Skoro da još samo na internetskim društvenim mrežama vrištimo – od nemoći. Na ulicama šutimo, smješni smo. Strašno smo smješni sa brojnim doskočicama i poskočicama dok fašisti veselo lupkaju nabreklim nogicama po toploj vodi svojih bazenčića za masažu smještenim ispod skupštinskih i inih klupa. Pa, neka i treba nam tako. Ostanimo cirkuska tačka do sljedećeg istrebljenja.

Budite pozdravljeni probranim pozdravom po želji. Sve ih znam jer ja možda nisam normalan ali sam u svakom slučaju “multikulturan i tolerantan”. A od mene Vam je, od srca, Smrt fašizmu!

pjeva borbene: Nermin Čengić

<< prvi dio teksta (Živjela, živjela i preživjela!)

Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-aEvo još nekoliko enciklopedijskih činjenica.

Danas, 25. novembra 2009. se navršava 66 godina od odlučujućeg zasjedanja kojim nas neke mudre glave i napismeno nekoć odvojiše od naleta razbuktalog fašizma u tom vremenu.

Prije 66 godina, 25. novembra 1943. godine, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine se kao najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je u noći, 26. novembra 1943. godine u 4 sata ujutro.

Osnivačkoj skupštini je prisustvovalo 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine. U ovim dokumentima se ističe kako ubuduće Bosnu i Hercegovinu i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati isključivo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima je, istovremeno, izražena i odlučnost naroda Bosne i Hercegovine da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Također je konstituisano i Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, koje je brojalo 31 člana, na čelu sa predsjednikom dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine.

Na zasjedanju je izabrana delegacija koja je brojala 58 članova, a predstavlja Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, 29. novembra 1943. godine.

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
– prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine (Dan državnosti Bosne i Hercegovine),
– drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944. godine,
– treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji je otvoren 27. novembra 1973. godine u okviru proslave 30 godina od prvog zasjedanja, i nekad je predstavljao centar kulturnog i društvenog života ovog bosanskohercegovačkog gradića.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Objavljeno u Nekategorisano

Jedan odgovor na “Antifašistički Dan državnosti BiH”

  1. Treba ga sto vise i snaznije propagirati.

    to je PRAVO VRJEDNO.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *