Biljana Plavšić je pozivala paravojne formacije da pomognu u historijskoj borbi srpskog naroda u BiH
Momčilo Mandić u Haagu
Momčilo Mandić, bivši ministar pravde Srpske Republike BiH, kazao je u nastavku svjedočenja da je Biljana Plavšić, nekadašnja članica Predsjedništva Republike Srpske i ratna zločinac, bila u nekim aspektima veći autoritet od optuženog Radovana Karadžića.
“Biljana Plavšić je pozivala paravojne formacije da pomognu u historijskoj borbi srpskog naroda u BiH. Te grupacije kada nisu imale šta da pljačkaju od nesrpskog stanovništva, pljačkale su Srbe, i tome je ministar policije Mićo Stanišić htio stati u kraj, a i ja s njim”, pojasnio je Mandić, koji je sa svjedočenjem počeo 30. juna ove godine.
Radovan Karadžić se pred Haškim tribunalom tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, skupa sa članovima rukovodstva bosanskih Srba i vođama srpskih paravojnih snaga i dobrovoljačkih jedinica iz Srbije. Njihov zajednički cilj, kako tvrdi Tužilaštvo, bilo je trajno uklanjanje bosanskih muslimana i Hrvata s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
Plavšić je 2003. pred Tribunalom u Haagu osuđena na 11 godina zatvora zbog učešća u progonima nesrpskog stanovništva, dok se Stanišiću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova RS-a, trenutno sudi za učešće u progonima na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Oboje se spominju u optužnici protiv Karadžića kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.
Biljana Plavšić i Radovan Karadžić
Mandić je dodao da su kriminalci činili veliki broj pripadnika paravojnih snaga, te da je stoga smatrao da je Plavšić pozivanjem ovih jedinica “kršila međunarodnu pravdu i zakonodavstvo Republike Srpske”. “Trebalo je Biljanu razriješiti i uhapsiti, i da se to uradilo, mnogo manje
ljudi bi sada sjedilo u Haagu, i trebalo je legalistima dati priliku, a ne onima koji su srbovali (…) Plavšić nije nacionalista, već zla osoba koja je iz ličnih razloga to uradila”, rekao je Mandić.
Odgovarajući na pitanja Tužilaštva u Haagu, Mandić je kazao i da je Vlada RS-a tokom 1992. godine dobivala informacije o velikom broju zarobljenih civila i ratnih zarobljenika, sa kojima se postupalo “protivno navodima Ženevske konvencije o zaštiti ljudskih prava”.
“S terena su dolazile informacije o pojedinim slučajevima nehumanog tretmana zarobljenika – civila i ratnih zarobljenika – i u nastojanju da se formira pravna država, Vlada je odlučila da se formira komisija. Cilj je bio da se ljudi pošalju na teren i vide stanje te obavijeste Vladu i Predsjedništvo da se to popravi, te da ne dođe do kršenja ljudskih prava”, dodao je Mandić.
Karadžić se tereti za zatočenje hiljada bosanskih muslimana i Hrvata u različitim objektima u kojima su životni uslovi smišljeni tako da dovedu do fizičkog uništenja tih grupa, konkretno, okrutnim i nečovječnim postupanjem, koje je uključivalo mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje.
Ispitivanje svjedoka Mandića se nastavlja i danas.