Riječ je o reprintu dijela kolekcije koja je 1997. godine, zbog iznimne vrijednosti, uvrštena na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Obuhvata rukopise i djela iz islamskih disciplina, književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Tu su zastupljeni povijest, filozofija, umjetnost, lingvistika, ali i matematika i astronomija.
Kolekcija donosi 613 djela pisanih od kraja 12. do kraja 19. stoljeća na širem geografskom području. Mnogi su i domaći autori ovih djela – Mostarci, Sarajlije, Pruščani i Užičani.
O značaju ove zbirke govorio je brojnim posjetiocima dekan Fakulteta islamskih nauka Ismet Bušatlić, navodeći da je ona počela nastajati kao porodična zbirka Redžepagić-Bašagić u Odžaku kod Nevesinja, da bi je kasnije nadopunjavao Safvet-beg Bašagić u Travniku, te Beču tokom studija.
“Bašagić je 1916. godine objavio popis rukopisa svoje biblioteke u vodećoj naučnoj publikaciji Glasniku zemaljskog muzeja BiH. S obzirom na bolesti od kojih je bolovao, morao ju je prodati Univerezitetskoj biblioteci u Bratislavi za 40.000 kruna, gdje je prenesena 1924. godine”, kazao je on.
Bušatlić je ustvrdio da je 1964. godine izvršena stručna restauracija svih rukopisa u zbirci. Od vrijednih dijela koje obuhvata, tu su i mnoga koja su od iznimnog značaja za istoriju, kao što su Janjičarski zakoni, Vakufnama za Ferhad-pašinu džamiju u Banja Luci te Kaligrafska diploma iz Sarajeva.
Izložbu je zvanično otvorio ambasador Republike Slovačke u BiH Miroslav Mojžita, nazvavši zbirku unikatnom. Istaknuo je da se ovaj biser u Bratislavi čuva na najvišem tehničkom nivou, te da originale nije moguće iznijeti, već samo pregledati u biblioteci.
Koautor izložbe je mostarski kolekcionar Srećko Lola Mustagrudić, koji je vlasnik reprinta kolekcije.
“Moja je želja da jednog dana u Sarajevu bude legat, prostor gdje će se akumulirati sve što je Safvet-beg Bašagić proizveo i kulturološki omogućio ovoj državi “, kazao je on.
Izložba je već predstavljena u Mostaru, Rimu, Vatikanu i Parizu.
