Dan Prve gimnazije Sarajevo

Prva gimnazija, SarajevoPrva gimnazija u Sarajevu je prva i najstarija srednja škola u Bosni i Hercegovini, osnovana davne 1879. godine ukazom tadašnje Zemaljske vlade po odluci cara Franje Josipa.

“Ugledna stara dama”, kako je često nazivaju osnovana je u prelomnom i burnom periodu historije ovih prostora, godinu dana nakon ulaska Bosne i Hercegovine pod Austro-Ugarsku monarhiju. Nakon višestoljetnog Otomanskog carstva, kod naprednih domacih ljudi formirano je uvjerenje i inicijativa o potrebi ostvarenja jedne zajednicke, interkonfensionalne škole, gdje bi se stvarao školovani domaci kadar za kojim se osjecala velika potreba, i koja bi otvorila vrata ucenicima svih naroda Bosne i Hercegovine. Do tada su postojali neki oblici srednjoškolskog obrazovanja konfesionalnog tipa.

Zahtjev sa obrazloženjem o potrebi otvaranja zajednicke srednje škole upućen je u Beč i, po odluci cara, Zemaljska vlada u Sarajevu je donijela ukaz kojim se: “Realni gimnazij otvara”. Prvi direktor škole bio je dr. Ivan Branislav Zoh. Sarajevo je te prve školske godine dalo svega 42 ucenika u prvi razred nove škole. Prva upisnica(dnevnik) škole. školske 1879/80. godine nalazi se u Muzeju Prve gimnazije i njene požutjele stranice izazivaju nostalgicno poštovanje. Do 1919. godine bila je to muška škola. Od 1919. god. upisuju se prve djevojke.

Prva zgrada gimnazije tokom prve školske godine bila je ranija zgrada Ruždije u Halilbašicevoj ulici, skucenog prostora i niskih stropova, gdje se jedva moglo uspraviti. Zatim škola seli u Salomovu zgradu na uglu Jeliceve ulice kod Katedrale. Ta zgrada i danas postoji, a današnja zgrada, koja je namjenski gradena, dovršena je deset godina kasnije i 1889. godine primila je prve ucenike. Nova škola je od svog osnutka imala veoma strucan nastavni kadar i odmah se istakla i nametnula svojim kvalitetom. Izložba dackih radova na kraju prve školske godine bila je kulturni dogadaj za grad i prva zvanicna izložba koja je uopce otvorena u Sarajevu. Cetiri godine kasnije, 1883. godine, u Trstu, Prva gimnazija je osvojila drugu nagradu na izložbi škola u Austro-Ugarskoj monarhiji, ostavljajuci iza sebe renomirane škole Beca i Pešte. Ubrzo se proculo o školi sa ovih balkanskih prostora. Nastavni jezik odreden je naredbom kojom je i škola osnovana i nazvan je “bosanski zemaljski jezik sa latinskim i cirilskim pismom”.

Prva gimnazija, bibliotekaOpremljenost škole bila je na visini. Kabineti, ucila, udžbenici – sve je bilo po najvišim didaktickim mjerilima i dostignucima onoga vremena u Monarhiji. Kroz proces obrazovanja i stvaranja školovanog domaceg kadra sazrijevala je i nacionalna bosanska svijest. Može se reci da je Prva gimnazija kao živo tkivo ovoga grada urasla u njega i sve što se u kasnijim decenijama burno prelamalo u životu grada ogledalo se i kroz školu, koncentrisano kao u nekom fokusu. Kroz minulih 120 godina kroz školu su slijedom decenija prošle hiljade individualnosti (gotovo 40.000 ucenika), a to su bili ti gradani Sarajeva koji su se u njemu iskazali u raznim podrucjima rada, gradili ga, uzdizali i cinili njegov najugledniji dio.

U plejadi ličnosti izraslih iz redova profesora ili ucenika Prve gimnazije zaista je teško izdvojiti pojedince. Ipak vrijedi istaknuti književnike Safvet-bega Bašagica, Isaka Samokovliju, Tugomila Alaupovica, Petra Kocica; slikare Voju Dimitrijevica, Branka Šotru, Jovana Bijelica, Marija Mikulica, te dva nobelovca: Vladimira Preloga i Ivu Andrica; eminentne ljekare, politicare, umjetnike, strucnjake ili jednostavno – obrazovane gradane. S poštovanjem treba istaknuti i neke profesore intelektualce, iz perioda izmedu dva svjetska rata: cuvenog matematicara dr. Stjepana Tomica, dr. Hajrudina Curica, dr. Marcela Šnajdera, dr. Kalmija Baruha, Danijela Ozmu i druge.

U poslijeratnom periodu djelovali su takoder izuzetni profesori i pedagozi. Ko se ne sjeca profesora umjetnosti, omiljenog Bore Mihacevica, ili profesora historije, Dževada Juzbašica, danas akademika i dobitnika visokih medunarodnih priznanja. Kako je tokom svog postojanja škola bivala opca (realna) i klasicna gimnazija, pamte se i vrsni klasicari – profesori latinskog, arapskog i grckog jezika.

Prva gimnazija, učilaO kvalitetu kadra govori i podatak da je poslije 1946. otvaranjem prvih fakulteta u Sarajevu veliki broj profesora Prve gimnazije postavljen za fakultetske profesore. Kroz Prvu gimnaziju je tokom njenog postojanja provjetravao napredan duh, težnja ka novom, demokratskom, naprednom. Ova ustanova je od njenog osnivanja do danas u žiži prosvjetnog i kulturnog djelovanja u gradu i državi. To je izrazito sarajevska škola koja je, tokom 120 godina, bila tijesno vezana za grad i dijelila sudbinu grada.

U okviru obilježavanja 110-godišnjice rada škole, pripremljen je i realizovan važan projekat – otvoren je Muzej Prve gimnazije. To je prva i do sada jedina muzejska postavka iz historijata školstva u Bosni i Hercegovini.

Prva gimnazija je preživjela četiri godine teškog rata, destrukcije i opsade grada Sarajeva. To je jedina škola u gradu u kojoj rad nije bio prekidan od aprila 1992. godine. Sačuvan je kvalitetan nastavni kadar, školska arhiva, dokumentacija i biblioteka. Škola je bila istodobno i izbjeglički centar. Tokom rata gimnazija je pogođena sa više granata, ali su sve učionice potpuno obnovljene.

Danas škola djeluje kao opšta gimnazija u cijem je programu izbalansirano jezičko, društveno, matematičko-informatičko i prirodno područje. Škola je multikulturna, otvorena je širom za najbolje učenike i najbolje profesore.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Jedan odgovor na “Dan Prve gimnazije Sarajevo”

  1. Poštovani,
    U novembru mjesecu, Prva gimnazija Sarajevo, proslavlja 130 godina postojanja. U želji da obljetnica, na neki način, pokaže da je naša škola dala značajne ljude iz svih naučnih i kulturnih oblasti, pozivamo Vas na suradnju. Ako ste u mogućnosti, javite se na e-mail adresu ( merimakurtovic@gmail.com ), svojim komentarom, fotografijom koje bi pokazale život škole u Vaše vrijeme ili vaše utiske o Školi sa današnjeg aspekta.
    Redakcija časopisa Novi polet.
    Unaprijed hvala.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *