Dani otvorenih vrata Bošnjačkog instituta

Bošnjački institut, SarajevoBošnjački institut – Fondacija Adila Zulfiarpašića svoju 9. godišnjicu obilježava, između ostalog, manifestacijom “Dani otvorenih vrata Bošnjačkog instituta” koji su počeli u srijedu i trajaće do 2. juna 2010. godine.

U okviru manifestacije je planirana izložba “Iz mape Faginovića”, Enesa Halimića, poetsko-scenski kolaž “Živa uspomena na poeziju Safvet-bega Bašagića” povodom 140. godišnjice od njegovog rođenja, te koncert studenata Muzičke akademije Sarajevo ‘200 godina Šumana’ u povodu 200 godina od rođenja tog kompozitora.

Izložba “Iz mape Faginovića” kojom su Dani otvoreni, obuhvata levhe i radove istaknutog bh. kaligrafa Ali ef. Faginovića i njegovih učenika. Izložena djela su pronađena u njegovoj mapi i biblioteci koje je Bošnjačkom institutu poklonio Muzafer Faginović. Izložbu će otvoriti prof. dr. Nusret Isanović.

Isanović je u svojoj recenziji zapisao da povijest kaligrafske umjetnosti Sarajeva čine mnoga značajna imena iz njegovog kulturnog života kao što su Salih Sidki Husejnović Muvekkit, koji je napisao poznatu ‘Hroniku Bosne’, pjesnik i hatat Mejlija, autor izvanrednih primjeraka epigrafske dekoracije na nišanima iz 18. stoljeća i Šejha Ahmeda, kome se pripisuju izvrsni kaligrafski ispisi u Sinanovoj tekiji.

Posebno mjesto u bogatoj i raznolikoj kulturnoj povijesti Sarajeva iz osmanskog perioda pripada umjetničkoj kući Faginovića, jednoj od najznačajnijih sarajevskih tradicionalnih umjetničkih kuća uopće koja je dala nekoliko generacija izvrsnih kaligrafa i slikara. Kaligrafi iz porodice Faginovića bavili su se i slikarstvom. Ono označava novu gestu u oslikavanju religioznog i sakralnog prostora kod nas i znakovito obilježava jedan dio povijesti islamske dekorativne umjetnosti u Bosni – zapisao je Isanović.

U Bosni je kaligrafija nastala u tradiciji osmanskog toka islamske umjetnosti. Razvijana je ponajprije u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Foči, potom i u drugim kulturno značajnim gradovima kakvim su bili Travnik, Livno i Maglaj. Najznačniji nivo razvoja ova umjetnost je dosegla u Sarajevu. Ona je i ovdje, kao i u ostalim dijelovima Carstva, primjenjivana u pisanju djela iz područja vjerskih znanosti, književnosti, historije, državne uprave i školske literature.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Objavljeno u Nekategorisano

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *