Potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen danas su potpisali ugovor o saradanji na gradnji spomenika ubijenim građanima Sarajeva na Kazanima 1993. godine.
Ruka na bradi odaje jasan znak gradonačelnikove zabrinutosti
Već dvije godine postoji inicijativa da se na Kazanima na obroncima planine Trebević izgradi spomen-obilježje žrtvama srpske i hrvatske nacionalnosti, koji su od sredine 1992. do oktobra 1993. godine ubijani na tom mjestu, nakon čega su njihova tijela bacana u jamu.
Gradonačelnik Behmen je kazao kako će ovo biti prvi projekt obilježavanja stratišta u gradu Sarajevu, a čije žrtve nisu poginule od granata ili snajpera: ‘Ovo je nešto što grad Sarajevo treba obilježiti, jer ono što se dešavalo na Kazanima je apsolutni neposluh jednog dijela Armije RBiH.’, kazao je Behmen.
Biće formirana komisija koja će nakon obavljene konkursne procedure odlučiti o pobjedniku: ‘Neće to biti nikakav obelisk, to će biti ploča koja će na indikativan način pokazati šta se desilo ‘93. na Kazanima. Tu su stradali nedužni građani Sarajeva svih nacionalnosti, najviše Srba. Veoma sam žalostan što se to desilo u mom gradu.’, kaže Behmen, koji vjeruje da će se na tabli naći imena svih ubijenih, međutim, da bi se to uradilo trebaju se uključiti određene institucije.
Kazani, Sarajevo
Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudarić kaže kako se zločin na Kazanima obilježava radi ljudi koji su gore ubijeni i zbog načina na koji su njihovi životi ugašeni: ‘U vrijeme dok su se građani Sarajeva nosili sa agresijom, postojala je grupa ljudi koja je pokušala iskoristiti sve to. Volio bih da se taj dio na Kazanima što manje izmijeni, da se jasno može vidjeti i doživjeti ono što su preživljavali ljudi koji su vezanih ruku vođeni uz to brdo do jame.’, kazao je Pudarić.
Svetozar Pudarić na Kazanima
‘Sarajevo je spremno da razluči one koji su pokušali da ga upraljaju kada je prolazilo kroz neviđenu golgotu. Tamo su počinjeni ratni zločini, ne zločini u ratu, a mi smo dužni da se sjećamo i jednog i drugog. Ne smijemo zaboraviti ni zločince ni žrtve.’, smatra Pudarić.
Od 1994. godine do danas za zločine na Kazanima je osuđeno 14 pripadnika Armije RBiH na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora. Iz jame na Kazanima su nakon rata izvađeni posmrtni ostaci 29 osoba. Broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen. Mnogi smatraju da su neke ubice sa Kazana još na slobodi.