Izložba Parno Gras u Collegium artisticumu

U okviru međunarodne manifestacije ‘Noć muzeja’ Gradska galerija Collegium artisticum će u subotu 18. maja 2013. godine biti otvorena za posjetioce od 10 do 23 sati.

Centar za savremenu umjetnost Sarajevo (SCCA) u saradnji sa Gradskom galerijom Collegium artisticum, 3. maja 2013. godine je otvorio izložbu ‘Parno Gras: mukline Evropljanura’ / ‘Bijeli Konj: zanemareni Evropljani’ umjetničkog fotografa Nihada Nine Pušije.

Zanemareni Evropljani

Otvorenje izložbe je održano uz razgovor na temu ‘Zanemareni Evropljani: kultura Roma i njene vrijednosti’, u okviru programa ART-BITRAŽA koji je galerija Collegium artisticum pokrenula kao jednu od platformi za registrovanje problema kulture, umjetničke i društvene kritike i pitanja struka likovnih i primijenjenih umjetnosti i arhitekture u Bosni i Hercegovini. U razgovoru su učestvovali: Nihad Nino Pušija (umjetnički fotograf), Hedina Tahirović Sijerčić (autorica, romska aktivistica i doktorant na Univerzitetu Leven u Belgiji), Dervo Sejdić (aktivista Informativnog romskog centra Kali Sara) i Moritz Pankok (Umjetnički direktor galerije Kai Dikhas, Berlin); moderator: Saša Madacki (direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu).

Uz izložbu, u Klubu Collegium artisticum je 4. maja 2013. godine održao i Romsko poetsko popodne sa Vojislavom Vujanovićem i Hedinom Tahirivić Sijerčić.

Na inicijativu Nihada-Nine Pušije 1998. godine, Soros centar za savremenu umjetnost- SCCA (od 2000. – Centar za savremenu umjetnosti Sarajevo), organizovao je izložbu istraživačkog projekta Duldung* (fotografije, film, slajd-projekcije, serija intervjua – svjedočanstva), čiji je jedan od autora bio i Nino Pušija. Izložba ‘Parno Gras: mukline Evropljanura’ označava nastavak saradnje Collegium artisticuma sa ovim izuzetnim autorom, ako i nastavak bavljenja temama Drugih, posebno temom života romske populacije.

U okviru izložbe ‘Parno Gras’ su izloženi eksponati Rifeta Bajramovića iz kolekcije Muzeja grada Sarajeva.

Izložba ‘Parno Gras: mukline Evropljanura’ / ‘Bijeli Konj: zanemareni Evropljani’ bavi se životom romske populacije u Evropi i njihovim sudbinama; propitujući njihovu egzistenciju, društveni, politički i izbjeglički status na prijelazu između dva vijeka u evropskim zemljama kao što su Njemačka, Italija, Mađarska, Austrija, Rumunija, te zemljama bivše Jugoslavije.

Traženje mikrokozmosa

‘U zadnjih 20 godina Berlin je moj svjestan izbor mjesta življenja i fotografiranja. Ne postoji nijedna druga metropola na svijetu čije dvije odvojene polovice pokušavaju opet srasti. Nigdje drugdje ne možete naći i podijeljenost i sjedinjavanje Istočnog i Zapadnog bloka. U ovo doba tranzicije imam jedinstvenu priliku kretati se kao umjetnik, istražujući berlinske mikrokozmose poput njegovih ulica, štandove s hranom, pa čak i klupe u parku kao promjene u razvoju. Kroz moje oči stranca i s oruđem umjetničke fotografije, lica stanovnika postaju projekcije događaja. Fotografija je medij za (nanovo) stjecanje identiteta i slike o sebi. To vrijedi za subjekte koje uhvatim kao i za moje osobno iskustvo i ulogu unutar tog društvenog procesa tranzicije. Vrlo mi je važno pronaći strategije i načine kako iskomunicirati osobna iskustva kao dijelove cjeline i učiniti ih dostupnima. Romski narod u Europi i jedinstvene osobne priče njegovih pojedinaca u središtu su pažnje fotografije portreta na početku ovog stoljeća. Te fotografije pojedinaca postaju određujući dokumenti za cijele grupe ljudi. Moj je umjetnički cilj uporno tražiti mikrokozmose ovdje gdje živim i radim, hvatajući sitne promjene i ostajući pritom skroman, tako da će dobivene serije fotografija prkositi nejasnim generalizacijama mojeg okruženja i svakodnevnog života., kaže Pušija.

Umjetnički cilj Nihada Pušije je traženje ljudskih mikrokosmosa tamo gdje živi i radi, godinama prateći i bilježeći promjene u životima ljudi u njihovom okruženju, bez predrasuda, ali ne i bez emocija.

U središtu pažnje Pušijinih fotografskih potreta je romska populacija u Njemačkoj i Evropi, kao i njihove lične priče. Ove fotografije pojedinaca, nastale posljednjih dvadesetak godina, postaju jedinstveni dokumenti – grupni portret (obespravljenih) Roma.

* – Riječ DULDUNG (trpljenje, strpljenje) označava izbjeglički status u Saveznoj Republici Njemačkoj i definicija je za trpljenje nekoga ko se tu nalazi samo privremeno i koji, po mišljenju vlasti, može biti deportovan u zemlju iz koje dolazi u roku od par dana ili par sati, čim se za to stvore uslovi. Nije teško pretpostaviti pod kakvim psihološkim pritiskom su godinama živjeli naši ljudi u izbjeglištvu, posebno kada im je Duldung statusom onemogućeno raditi i studirati.