Izvor Miljacke može biti mamac za avanturiste

‘Pećina iz koje izvire Miljacka u Kadinom Selu kod Mokrog, pruža fantastične mogućnosti za avanturistički turizam koji isključuje upotrebu električnog osvjetljenja ili građevinskih radova u njenoj unutrašnjosti – pa se može doživjeti sa više emocija i poštovanja’, poručio je svojevremeno italijanski speleolog Simone Milanolo, čovjek koji je najzaslužniji za otkrivanje ovog bisera prirode i potencijalno najduže pećine u Bosni i Hercegovini.

‘Uključivanjem lokalnog stanovništva moguće je razviti agri-turističku aktivnost – nakon posjete pećini veoma je ugodno pojesti tipičnu lokalnu hranu i popiti nešto toplo’, kaže Milanolo, naglašavajući kako je za korištenje turističkih potencijala ove pećine potrebna samo dobra reklama i poboljšanje kvaliteta lokalnih puteva. Predlaže lokalnim vlastima opštine Pale da u turističku ponudu, osim pećine Orlovača, uključe i posjetu izvoru Miljacke u Kadinom Selu, s ciljem boljeg razumijevanja krških fenomena. Italijanski speleolog navodi da je ova pećina poznata već dugo vremena, ali je prvi dio topografski nacrtan tek 1984. godine, a dužina tog prvobitno nacrtanog dijela iznosi svega šezdeset metara. Ističe da su speleolozi volontirali i oni ne zarađuju novac od speleoloških aktivnosti, te da je za njih dovoljna satisfakcija otkrivanje tajni prirode i upoznavanje lokalnog stanovništva: ‘S izvorom Miljacke postigli smo cilj – fantastična pećina i fantastično i gostoljubivo domaćinstvo Novaka Lizdeka koje živi tik uz nju.’

Milanolo je u saradnji sa bosanskohercegovačkim speleološkim društvima počeo istraživati izvor Miljacke 2007. godine. odmah je shvaćeno da se radi o značajnoj pećini sa potencijalom za dalje istraživanje. U ljeto 2008. godine započeto je opsežno istraživanje koje je uključivalo i topografska mjerenja. U njemu su, uz učešće i grupa iz Bosne i Hercegovine, učestvovale i dvije speleološke grupe iz Italije – Gruppo Grotte Novara i Gruppo Speleologico Bolognese sa 22 italijanska eksperta. Do sada je istraženo i topografski nacrtano 6.230 metara pećine: ‘Sa ovom dužinom možemo potvrditi da je izvor Miljacke druga pećina po dužini u Bosni i Hercegovini, odmah poslije Vjetrenice. Možda će naredna istraživanja pokazati i da je najduža, ali istraživanja su sve teža, zahtjevnija i puna poteškoća’, kaže Milanolo, upozoravajući da su mnogi dijelovi pećine pod vodom, što zahtijeva dobro utrenirane, iskusne i opremljene speleologe.

‘Da bi se dosegli pojedini dijelovi kanala poput sporednih galerija, potrebno je opremiti zidove stijena kako bi se mogli popeti uz njih. Neophodno je da imate dobar i jak tim da bi topografski snimili jednu ovako veliku i složenu pećinu, gdje je svaki član tima specijalizovan za nešto – za upotrebu instrumenata, istraživanje u vodi, istraživanje uskih mjesta, ronjenje, obradu podataka na kompjuteru i slično’, objašnjava Milanolo, dodajući da se obavljaju istraživanja iz oblasti geologije, biologije i klimatologije, te da se analizira hemijski sastav stijena: ‘Otkrili smo veoma visoke koncentracije mangana, geološke frakture, u završnom sifonu otkrili smo mjehuriće vazduha kao mogući signal tektonske aktivnosti. Takođe vršimo monitoring hemijske i fizičke analize vode kako bi smo istražili podzemnu cirkulaciju vode u pećini. Sa biološke tačke gledišta, otkrili smo različite vrste životinja, ne samo onih koje je lako uočiti, poput šišmiša i geotritona, već i insekata i mikromoluskula koji nastanjuju pećine. Za neke vrste obezbijedili smo i analizu DNK kako bismo potvrdili pripadnost određenoj vrsti ili eventualno otkrili potpuno novu vrstu’, pojašnjava Milanolo ističući da klimatološka istraživanja omogućavaju dublji uvid u evoluciju pećina, kao i pronalazak mjesta koja su najinteresantnija za istraživanje, zbog čega je bitno sakupiti određene podatke iz pećine, kao što su temperatura i vlažnost vazduha.

‘Uskoro ćemo završiti klimatološku studiju unutar pećine kako bi se kontinuirano mjerili pojedini fizički parametri. Nešto kasnije želja nam je da se više posvetimo DNA analizi – možda da pronađemo novu vrstu. Kao dugoročni projekat, nadamo se da ćemo započeti paleoklimatološku studiju sa posebnim analizama pećinskih sedimenata, kako bismo bolje razumjeli i klimatsku evoluciju naše planete’, kaže Milanolo. Govoreći o naučnom značaju izvora Miljacke, naglašava da je pećina veoma bogata biološkim i geološkim diverzitetom i stoga su speleolozi veoma oprezni prilikom istraživanja: ‘Mnogi od ukrasa stvarani su unutar pećine stotinama hiljada godina i dovoljno je staviti ruku ili nogu na pogrešno mjesto pa da se neki od njih unište. Zbog toga smo označili stazu unutar fosilnog dijela pećine kako bi onemogućili da posjetioci, koji nisu speleolozi i eksperti za istraživanje pećina, unište slučajno nešto, a da toga nisu ni svjesni’, tvrdi Simone Milanolo, po zanimanju diplomirani inženjer tehnologije, koji je zaposlen u Institutu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

Sarajevo, 2009

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *