Jebanje i druge riječi

Naš kolumnista je zamolio da neizostavno objavimo i sljedeći tekst što sa zadovoljstvom i činimo.

Psovka je uvredljiva riječ, sintagma ili rečenica koja nije prihvaćena u opštim načelima
Psovka je uvredljiva riječ, sintagma ili rečenica koja nije prihvaćena u opštim načelima

Po opetovanom ili redovnom naletu dvoličnih moralista kojima odavno nisu po volji otvorena iznošenja stavova pa će, običajno, okrenuti svaki mlin na svoju vodu (nije greška u redanju imenica), odlučio sam pozvati institucije nauke i obrazovanja u pomoć.




Malo sam se namučio kako bih jednom za svagda pokazao da u svojim piskaranjima ne psujem “jer me mati tako učila”, nit’ “što mi je ćeif”, još manje što ne znam upotrijebiti drugačije, “kulturnije” imenice i glagole. Za ovo potonje imam tri “Kljajića” pod glavom, kad god mi zatreba da se kurčim načitanošću. Eto mog'o sam i bez ovog “kurčim”, al’ samo izlijeće, valjda da predstavi stvar onakvom kakva jeste, a ne kakvom biste je voljeli čitati/vidjeti.




Elem, prije nego se nakanite čitati predloženi tekst, zasnovan na naučnom objašnjenju pojave i pojmova te prije nego se vratite svom uvriježenom zaključku o primitivnosti, sjetite se priče o žabi i vodi. Ono kad: 1) staviš žabu u hladnu vodu koju zatim lagano zagrijavaš i na kraju se žaba bespogovorno skuha, te kad 2) ubaciš žabu u vrelu vodu, a žaba iskoči i niko je više nikad ne uhvati, a kamoli skuha. Moderni pjesnici su sličan postupak opisali frazom “šakom u glavu” ili “kurcem u čelo”. Mora da i rečeno ima veze sa neprimjerenošću mog izražavanja inače se ne bi našlo u istom tekstu. Nego, da vidimo šta kaže nauka:

– – – – – – – – – – – – – – – – – –

Psovka je uvredljiva riječ, sintagma ili rečenica koja nije prihvaćena u opštim načelima bontona te se smatra nepristojnom i neprikladnom.

Riječ psovka dolazi od praslavenskog pьsovati što je srodno riječi pas (prasl. i stsl. pьsъ, od ie. pis- = šaren), odnosno psovati je značilo “govoriti nekom kao prema psu”.

Kroz historiju se psovke pojavljuju uglavnom u području blasfemije, svetogrđa ili zazivanja Božjeg imena uzalud. Izvorno su psovke bile tabu riječi koje su se potom proširile i profanizirale. Danas su najčešće sinonimi za pojmove vezane uz spolne odnose i spolne organe.

U razgovornom se jeziku psovke koriste za izražavanje ljutnje, iznenađenosti, bijesa, iznerviranosti, a katkad i zadovoljstva, sreće i veselja. No, više od svega, psovke se koriste za vrijeđanje i naglašavanje pojedinih dijelova iskaza.

Najčešća tematika psovanja varira od jezika do jezika. Ponekad psovke gube svoja izvorna značenja sve češćom upotrebom (npr. u tal. cazzo i fica) te se devulgariziraju. Govornici jezika riječima pridaju vulgarnije značenje kad te psovke izgovore stranci, kao na primjer kod Francuza ili Španaca. Neke psovke u jednom jeziku mogu biti homonimi za obične riječi bez konotacija u drugom jeziku (npr. špan. curva [kurva] zvuči kao slavenska riječ kurva za prostitutku) i obrnuto.

Najčešća tematika psovki je (prema jezicima):
engleski: seks, izmet, (homo)seksualnost, incest, zelotizam i fanatizam te predrasude;
ruski: seks, moralni tabui o religiji, izmet i nepoštovanje autoriteta;
njemački: izjednačivanje ljudi sa životinjama, seks, izmet, predrasude i fanatizam;
francuski: seks, izmet, religija, rasizam;
talijanski: blasfemija, seks, lično vrijeđanje (posebno majke);
španski: seks, incest, (homo)seksualnost;
japanski: kršenje pravila pristojnosti;
kineski: seks, lično vrijeđanje;

U našim jezicima psovke se uglavnom odnose na seks, spolne organe, lično i vrijeđanje rodbine, blasfemiju, izjednačivanje ljudi sa životinjama…

Jedan od najčešćih glagola koji poprima razne oblike i izvedenice u psovkama je glagol – jebati. Dolazi od ie. *h3yebh- što je u sanskrtu dalo yabhati, a u slavenskim jezicima izvedenice poput jebati (b/h/s), jebać (poljskom), ебать (ruski)… Te su riječi srodne s grčkom riječju zephyros (povezano s vjerovanjem da zapadni vjetar donosi trudnoću). Neki smatraju da su ove riječi izvedene od korijena *bhu- što znači “biti”, “rasti” i “graditi”. Ovaj glagol dolazi u raznim oblicima poput “jeb'o ti pas mater” (česta povezanost rodbinskih i životinjskih odnosa), “jebem ti” (glagol + neki oblik lične zamjenice ili najčešća – “jebi se”.

Jedna od češćih psovki i imperativna konstrukcija je “mr'š u pizdu materinu”, s raznim varijacijama ali se opet vidi tematika rodbinskih odnosa i spolnih organa. Česti su i zazivi te izvedenice vezane uz spolne organe – kurac, pizda, pička koje osim nečeg lošeg mogu označavati i karakterne osobine. Kurac dolazi od staroslavenskog, a vjerojatno i praslavenskog kurъ što je značilo “pijetao”. Poslije je dodan deminutivni nastavak te se dobio oblik kurьcь koji je vokalizacijom jerova dao kurac. Vjerojatno dolazi od ie. korijena kowr- = zavijati (usp. lat. caurire), ali moguće je da je i nastao onomatopejom(*). Isti je odnos i u engleskom jeziku u kojem cock označava i penis (vulgarno) i pijetla. Kurcu je srodna i riječ kurva (prasl. *kury, G *kurъve). Također se upotrebljavaju i riječi za ženski spolni organ – pizda, pica, pička i druge izvedenice (prasl. *pizda; lit. pyzda, alb. pith).

————————————————————————

Eto! Nadam se da ste shvatili da je i “jebati” samo još jedan, doduše prilično opisan, glagol. A sad se vratite vođenju ljubavi s vlastitim licemjerjem.

piše: Nermin Čengić

(*) – Onomatopeja (grč. onoma = ime, poiein = napraviti) je glasovna figura oponašanja ili prenošenja zvukova iz prirode u nekom književnom djelu jezičnim sredstvima.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

7 Odgovori na “Jebanje i druge riječi”

  1. Ocito uopste nisi shvatio kritiku, pa si se upravo sa ovim novim tekstom zavukao jos dublje u svoj ego. Problem nije ni u rijeci ni u glagolu, nego u etici pisane rijeci. Psovati moze svako i nekad je bas to sto ide gdje treba… Ali, opet kazem, nije u psovanju. Rijec je u tome sto nam se obracas na nacin kojim se obracaju svojim ovcama nasi politicari, prije svega Milorad Dodik. Znaci, frustracija i primitivizam je osnovna poenta tvoje poruke, bas kao i kod Milorada i njemu slicnih.Mislim da je nasem narodu pun KURAC takvih nastupa i takvih rijeci. Kad to jednom shvatis mozda i naucis pisati.
    Pozdrav.

  2. Elvise, mozda ne bi bilo lose da najprije razumijes o cemu pricas kao i forme odnosno formate pisanja o kojima zelis da drzis lekcije pa tek onda pristupis neargumentovanom kritikovanju vrlo britkog i rijetko hrabrog rada covjeka koji vec godinama za razliku od mnogih u ovoj zemlji ne shuti.

    Nerminov sam ako se to tako moze reci fan i redovno pratim sto i kako radi. Izmedju ostalog pise kolumne, dnevne komentare i reakcije na desavanja a ne, bar ne u ovim varijantama, knjizevna djela koja zahtjevaju pracenje za to odredjenih literarnih standarda.

    Kolumna po temeljnoj definiciji sadrži izričito gledište ili misljenje autora. U kolumnama je dozvoljen, cak pozeljan konkretan i autentican jezik koji ce kroz takvu sazetu formu potaknuti efekat.

    Toliko o tome.

    Samo naprijed Nermine!

  3. Ne znam na koji tekst se prethodna kritika i na čije licemjerstvo ovaj tekst odnosi ali sam mišljenja da pismen i kreativan novinar ne treba pisati na ovom nenivou.

    Ako nema načina svoje neraspoloženje i konstruktivnu kritiku postojećeg stanja (ili bilo šta drugo) opisati koristeći se širokim mogućnostima koje nam jezik Andrića i Selimovića pruža, možda je bolje da piše neki blog za frustrirane žrtve novokomponovane muzike i pink-kulture.

    Nema ništa lakše nego se potencijalnim kritičarima ovakvim tekstom unaprijed naspavati s majkom i začepiti usta, ali to nije način kako to pismen čovjek radi.
    Pravdati nenivo bilo kakvim jalovim broken window teorijama je skoro isto toliko jadno pa neću ni pokušati obrazložiti.

    Moje mišljenje je da u vremenu i podneblju rušenja i nestajanja svih normi i navikavanja na ovo nestanje koje traje već 20-ak godina, ljudi i žene od misli i riječi trebaju (skoro moraju!) pokazati kako se treba i može bez primitivizma i na jednom višem estetskom nivou.

    Oprostićete mi Jelena, ima nas starih preko (nevjerovatnih) 40 koji nikad nisu morali zamišljati seks nečije majke sa kućnim ljubimcima da bi rekli ili napisali šta nas brine i mori…

  4. @ Muris
    Da, zato sada živite tako dobro i nista vas ne moze pomaći umrtvljene iz tog blagostanja. A ovakvi tekstovi vam služe za napade na autora umjesto na one o kojima autor s razlogom tako pise. Psovke u primjerima u kojima ih Nermin itekako dobro i zasluzno koristi su sasvim primjerene i upucene na pravi nacin i na pravu adresu.

  5. @Jelena
    Da, Vi Jelena znate ko sam, kako živim i šta radim (?) No dobro… Ovo je opet tipična zamjena teza u nedostatku argumenata i ne bih treabao ulaziti u polemiku s nepoznatim, ali šta ću kad sam Bosanac i kad mi đavo da mira:

    – Ako napišem svoje mišljenje ne znači da napadam bilo koga. To treba naučiti prije ulaska u bilo koju polemiku.

    – U ovom slučaju je autor, kako već napisah, u startu sam napao sve neistomišljenike i (po njegovom mišljenju) lažne moraliste i licemjere. Ne znam ko mu je stao na rep, ali nije lijepo niti je dostojno bilo kakvog kolumniste. Dobro, ima nekih ekstremnih stranica koji bi se ovakvima ponosili, ali neželim biti gorak.

    – Još jednom pročitah tekst i ništa novo niti poučno ne nađoh. Ni razlog, ni povod ni zašto, ni čime sam ja to kao potencijalni neistomišljenik zaslužio. Ako vi vidite neku suštinu osim odbrane vugarnosti i vrijeđanja onih koji drugačije misle, prosvjetlite me.

    Možda je ipak do nekog ranijeg teksta i teme…

  6. To, što se nauka nečim bavi, još ne znaći da je to dobro i opravdano. Nauka se, na primjer, bavi i fašizmom…
    Ciljana grupa ovog teksta je, složit ću se sa Elvisom, šira narodna masa, koja jedva čeka da aplaudira bilo kome, ko kaže bilo šta. Autor teksta se potpuno oslanja na jednoumlje te iste mase.
    Zar je misliti svojom glavom i izraziti mišljenje licemjerje?

  7. Pa zaista ste nevjerovatni. Da li vi uopšte čitate tekst? Da li je vama jasno o čemu čovjek piše? Dobro nam je ikako kakvih nas ima.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *