Kako izabrati skije

Skije označavaju par kraćih ili dužih ravnih dasaka koje se različitim načinima pričvršćuju za noge osobe koja ih želi koristiti za klizanje preko glatke površine, najčešće prekrivene snijegom

Carving
Carving

Nekada se potrebna dužina skije određivala tako što bi se na visinu dodalo pet do deset centimetara, ovisno od težine i vještine. Vaša visina je još uvijek dobra polazna tačka ali s pojavom carving skija, krenulo se u drugom smjeru – prema kraćim daskama.

Carving skija je mnogo šira i samim tim je klizna površina veća, pa ste mnogo stabilniji. Ukoliko bi se jednom riječju opisivao princip rada carving skija, može se reći da su u poređenju sa starim skijama – “automatik”. Malo se nagnete i skije su već napravile zavoj. Ovakav način rada skije u kombinaciji sa novim tehnologijama izrade rezultirao je da su “karvinzi” daleko kraći od svojih dugih i uskih predaka. Pojava tako okretnih skija prouzrokovala je da proizvođači ne moraju praviti skije u pretjerano mnogo dužina kao prije, a istovremeno je i kupcima poprilično olakšan izbor prilikom kupovine.

Kako izabrati odgovarajuću dužinu?

Nepisano je pravilo:
– za djecu starosti 2-5 godina – vrh skije u visini ispod brade;
– za djecu starosti 6-12 – vrh skije u visini sredine čela;
– za odrasli početnik ili prosječan skijaš, od svoje visine oduzmite 10 do 15 centimetara;
– za više nivoe skijanja, od svoje visine oduzmite 5 do 10 centimetara.

Dužina (skija) je bitna.
Dužina (skija) je bitna.
Drugi pristup nalaže da smanjite dužinu stare ravne skije za 10 centimetara. Dakle ukoliko ste skijali na daskama od 180 centimetara, dužina od 170 centimetara za karving daske će biti odgovarajuća.

Važnije od visine je težina skijaša. Teži skijaši će okretati dužu skiju s manje napora nego oni laganiji. Poredeći dvoje skijaša različite visine, a iste težine, može se reći da baš i neće osjetiti veliku razliku u zavoju ukoliko skijaju na daskama iste dužine. Upravo u tome i leži razlog za sve veću popularnost skija napravljenih posebno za žene. Ženama, pogotovo sitnije građe, potrebna je prijemčiva i poslušna daska. Ostali faktori koji se moraju uzeti u obzir prilikom odabira skije su način skijanja i teren. Ukoliko želite skijati brže, potrebno vam je dodatnih 5 centimetara na gore opisane dužine radi boljeg rubljenja, odnosno 5 centimetara manje za manje brzine.

Razumijevanje specifikacija skija

Kad se želite informisati o modelu skija, na svim prikazima ćete primjetiti istaknute podatke o detaljima konstrukcije i dimenzije. Ovo što slijedi će vam pomoći u boljem razumijevanju tehničkih podataka i šta bi to tačno značilo primijenjeno na vaš slučaj. Tri su osnovna tipa skijaša podijeljena po vještini skijanja, iskustvu i agresivnosti u vožnji: početnik, prosječan i napredan.

Profil skije

Kada se govori o profilu, misli se na to koliko je jak luk na skiji. Što je daska više zakrivljena, skija brže pravi zavoje. Da bi se tačno izmjerio i izrazio u brojkama “profil” skije potrebno je uključiti par dodatnih pojmova. Jedan od najboljih načina za to je profil. Zamislite skiju gledanu odozgo. Vidjećete da je zakrivljena na stranama. Zatim, zamislite krug po liniji krivulje koju čini stranica skije. Što je profil više zakrivljen, krug će biti manji. Sad dovršite zamišljeni krug počevši ga na luku koji čini bok skije. Što je profil zakrivljeniji, zamišljeni krug će biti manji. Naravno, ukoliko je luk profila manje zakrivljen, krug je veći. Radijus profila je linija od ruba skije do centra zamišljenog kruga. Izraženo u mjernim jedinicama (metar), radijus je veličina kruga koji bi skija napravila postavljena na rub.

Dimenzije skija

Zamislite skiju gledanu odozgo
Zamislite skiju gledanu odozgo
Dimenzija skija se mjeri na tri različita dijela skije: vrh, “struk” i rep. Dimenzije nam daju tačan opis skije. Ukoliko smo upoznati sa ovim, onda je lako izvesti zaključak iz tih brojki. Na primjer široki struk, recimo 70 milimetara će vam reći o skiji da će biti korisna i na dotjeranim stazama i na pršiću, ustvari svuda osim na mogulima. Daska šireg struka, 80 milimetara svakako je dobra za pršić, dok recimo uža, 60 milimetara mogla bi se najbliže opisati kao živahna i brza. Daska sa širim strukom i užim repom, recimo 85 milimetara odlična je za nekoga ko tek počinje. Dakle, kada god u specifikaciji neke skije vidite date dimenzije, uvijek se prvo navodi širina vrha, zatim struka i na kraju repa.

Kad se podvuče linija dobićemo slijedeći rezultat: Želite li praviti kratke, precizne zavoje? Onda uzmite skiju sa uskim strukom i malim radijusom – 10 do 13 metara. Želite li praviti srednje dugačke okrete, za sve vrste podloge zahtijevaju skiju srednje širokog struka i radijusa 13 do 16 metara. Za dugačke okrete i recimo utrke odgovarajuće su daske relativno ravne i široke sa radijusom od 22 do 24 metra. Skijanje na mogulima zahtijeva skije s malim radijusom jer se većina okreta ustvari pravi više u zraku nego na snijegu. Skije za pršić su široke u struku, širokog vrha i repa, sve u svrhu lakšeg održavanja na površini snijega.

Konstrukcija skija

Za izradu najizdržljivijih skija najviše se koristi fiberglas omotan oko jezgra od drveta ili određene vrste mjehurićastog materijala (pjena), a u svrhu stvaranja nevidljive torzione komore. Drugi uobičajen način konstruisanja skije je laminatni (sendvičasti), a pri toj izradi se koriste slojevi fiberglasa koji se lijepe s donje i gornje strane jezgra. Iako “sendvič” izrada obično znači i udobnije skijanje, daska je manje otporna na habanje, te vremenom dolazi do cvjetanja daske. Treći način izrade je tzv. oblaganje. Većina današnjih skija se izrađuje od fiberglasa obloženog sa svih strana, čeličnih rubova ugrađenih u stranice. Poneko to naziva “monocoque” konstrukcija. Vanjski sloj preuzima najveći dio udara.

Jezgro skije

Jezgro skije uveliko doprinosi ukupnoj težini, a u izvjesnoj mjeri i fleksibilnosti. Drvo i različite vrste pjene su najuobičajeniji materijali korišteni za tu svrhu. Drvo je po svemu mnogo prijemčivije nego ostali materijali. Mnogo je izdržljivije i lako se vraća u prvobitni položaj. Skije za čiju osnovicu je korištena pjena, mnogo su lakše, fleksibilnije i uveliko jeftinije. Lošija im je strana to što u njima ima daleko manje “živahnosti” u poređenju s daskama čija jezgra drvena. Ali upotreba modernih tehnologija u izradi skija je učinila da jezgro ima sve manji uticaj na fleksibilnost.

Fleksibilnost

Mekane skije najviše odgovaraju početnicima
Mekane skije najviše odgovaraju početnicima
Fleksibilnost određene vrste skije uveliko utiče na to gdje i kako ćete skijati. Kruti modeli apsorbuju jake udare do kojih dolazi pri većim brzinama na tvrđim podlogama. Namijenjene su za brze napredne skijaše koji se drže uređenih tvrdih staza. Teže su upravljivosti i zahtijevaju razvijenu tehniku od skijaša. Mekane skije najviše odgovaraju početnicima, ali su dobre i za skijanje po dubokom snijegu. I naravno, u sredini su srednje fleksibilne skije, namijenjene za prosječne skijaše. Prosječni skijaši obično guraju repove skija prilikom okretanja u cilju usporavanja ili skraćivanja zavoja. Ovakve skije to dozvoljavaju, a istovremeno imaju i širu upotrebu (u pogledu vrste podloge) od mekanih.

Klizna površina

Neke klizne plohe su napravljene od grafita, ali u najvećem broju je u upotrebi polietilen. Najčešća vrsta polietilena je P-tex. Klizna površina većine jeftinijih modela je od polietilena. Ne drže vosak dugo i ne ponašaju se najbolje u ekstremnim uvjetima (veće hladnoće i veća vlaga). Lake su za reparaciju i ne traže pretjerano održavanje. Klizna površina visoko kvalitetnih skija je izrađena od jačih sintetičkih materijala i drže vosak duže, ali su teže za reparaciju . Potrebno je pažljivije održavanje da bi se spriječilo hrđanje.

Kategorije skija

Skije za napredne skijaše, odnosno skije za trke su konstruisane sa brzinom kao idejom vodiljom. One su općenito uže. Dizajnirane su za trke, nadmetanje i brze skijaše i to na uređenim podlogama. Obično su to skije koje imaju najslabiju fleksibilnost, i u stanju su se nositi sa brzinom, apsorbirati udare i vibracije. Velika krutost i ravnije linije zahtijevaju dobru tehniku.

Širi vrhovi vas praktično vode u zavoje te vam za njih nije potrebna vrhunska tehnika
Širi vrhovi vas praktično vode u zavoje te vam za njih nije potrebna vrhunska tehnika
Veleslalomske skije su konstruisane za napredne skijaše i najpogodnije su za brze i velike zavoje. Drže smjer dobro i u neutabanom vlažnom snijegu.

Slalomske skije: “napredne” skije kojima odgovaraju kratki i zavoji brži nego kod veleslalomske daske. Njima dobijate odličnu kontrolu na strmim i zaleđenim padinama.

All Mountain / Performance skije su konstruisane za prosječne i napredne skijaše, koji žele skijati na raznim podlogama, ali se uglavnom drže uređenih staza. Šire su i malo su mekanije od skija za trke tako da se dobro ponašaju i prilikom sporijih zavoja i ukoliko ima nešto neutabanog snijega na stazi. Širi vrhovi vas praktično vode u zavoje te vam za njih nije potrebna vrhunska tehnika.

Za početnike, skije su slične prethodnim s tim što su još mekanije u cilju bolje upravljivosti prilikom manjih brzina. Namijenjene su za početnike i prosječne skijaše pa tako i nihov oblik omogućava lakše karving zavoje. Imaju široke vrhove i uske repove tako da “opraštaju” greške tipa guranja repova na kraju zavoja od strane skijaša koji zabušavaju zavoje . Skijaši koji izlaze na terene vikendom ili samo povremeno, smatraće ovu skiju savršenim izborom.

Freeride Mid-fat skije: Vjerovatno ste čuli za termine all-terrain, all-mountain, off-piste, freeride i free-skiing . U nekom širem smislu oni svi opisuju manje – više jedno te isto : skije i skijaši koji idu bilo gdje i na bilo koju vrstu snijega. Ovaj tip skija je možda i najpopularniji upravo zbog širine svojih mogućnosti. Često ih zovu mid-fat (srednje debele) zbog činjenice da su šire od skija za napredne, a istovremeno uže od onih za skijanje po dubokom snijegu. Obično su im vrhovi široki 100 do 109 milimetara i preko 70 milimetara u struku te svojom širinom omogućava probijanje kroz duboki snijeg, bilo pršić, bilo stari već očvrsli snijeg. Istovremeno nisu preširoke za lako upravljanje na uređenim i tvrđim podlogama.

Žene mogu skijati na bilo kojem modelu
Žene mogu skijati na bilo kojem modelu
Freeride Fat skije, odnosno skije za pršić (puder) su dizajnirane za nesputano skijanje po dubokom snijegu pršiću. Na vrhovima su uvijek šire od 110 milimetara, repova preko 100 milimetara, dok je struk širok. Savršeno se kreću kroz pršić dok na drugačijim podlogama, pogotovu uređenim mogu biti ćudljive, pa i za one najbolje.

Freestyle skije – Nova škola. Dizajnirane su za izvođenje trikova i skokova. Također se upotrebljavaju za mogule i “big air”. Kraće su od obične skije, 120 – 180 centimetara i nude vam odličnu upravljivost.

Ženske skije su mnogo lakše i mekanije od većine ostalih skija. Vezovi su na njima postavljeni malo više naprijed radi povećanja stabilnosti i lakšeg okretanja zavoja. Naravno, žene mogu skijati na bilo kojem modelu, ovisno od mogućnosti i vrste terena na kojem žele skijati. Sve veći broj pripadnica ljepšeg pola, pogotovo one slabije fizičke građe, smatraju ove daske daleko lakšim za upravljanje.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *