Konkursi za posao ‘začinjeni’ gomilom dokumentacije

Možda se stav poslodavaca, koji još uvijek traže Uvjerenje o nekažnjavanju na konkursima za posao, promijeni kada na adresu Agencije za zaštitu ličnih/osobnih podataka u BiH stignu prvi prigovori kandidata

Konkursi za posao
Konkursi za posao
Broj konkursa za nova radna mjesta, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, stagnira, ili je u opadanju, ali to nije jedini problem za nezaposlene koji svakodnevno kupuju novine i surfaju po internetu nadajući se kako će pronaći posao o kakvom sanjaju. Kada i pronađu konkurs na koji bi se mogli prijaviti, mnogi se obeshrabre zbog onoga što se od njih traži da bi se njihov zahtjev samo uzeo u razmatranje. Od kandidata se traže ljekarska uvjerenja, uvjerenja o nekažnjavanju, o državljasntvu, o krvnoj grupi, i šta sve još ne… da bi se nezaposlena osoba samo pojavila na razgovoru za eventualni posao mora izvaditi gomilu papira, od kojih se mnogi plaćaju, a zbog traženja pojedinih uvjerenja koja se traže od kandidata, poslodavac čak krši i zakon.

Ovim problemom nedavno su se pozabavili i Centri civilinih inicijativa, koji su u periodu od 22. avgusta do 30. septembra 2011. godine izvršili analizu na uzorku od 344 konkursa za radna mjesta objavljenih u dnevnim novinama, te na stranicama privatnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju i došli do veoma zanimljivih rezultata.

Analizirano je ukupno 245 konkursa u javnom sektoru i 99 konkursa u privatnom sektoru, među kojima je u javnom sektoru 40 posto poslodavaca zahtijevalo Ljekarsko uvjerenje od kandidata. Njih 87 posto je stavilo napomenu da će ovo uvjerenje priložiti kandidat koji bude odabran na radno mjesto, odnosno neposredno prije potpisivanja Ugovora o radu, dok je 13 posto poslodavaca u potpunosti zanemarilo napomenu ove vrste. Što znači da su kandidati koji su se prijavljivali na oglase onih 13 posto poslodavaca uzalud plaćali Ljekarsko uvjerenje, ili su, uslijed nedostatka novca, jednostavno odustajali od prijave.

Među spornim uvjerenjima koja poslodavci traže od kandidata je i Uvjerenje o nekažnjavanju. Tako je analiza CCI-a pokazala da postoji 34 posto poslodavaca u javnom sektoru i sedam posto poslodavaca u privatnom sektoru koji obavezujući kandidate da sami dostave ovaj dokument na konkurs krše Zakon o zaštiti ličnih podataka.

Možda se stav poslodavaca, koji još uvijek traže Uvjerenje o nekažnjavanju na konkursima za posao, promijeni kada na adresu Agencije za zaštitu ličnih/osobnih podataka u BiH stignu prvi prigovori kandidata. Naime, prema mišljenju Agencije, kandidat ima pravo uložiti prigovor protiv poslodavca koji u svojoj konkursnoj proceduri traži sporni dokument direktno od kandidata, na osnovu kojeg se poslodavcu može izreći novčana kazna i do 100.000 KM.

Analiza CCI-a je pokazala i da određeni broj poslodavaca ne razlikuje Uvjerenje o nekažnjavanju od Uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka, što se jasno vidi iz onih konkursa u kojima se zahtijeva dostavljanje Uvjerenja o nekažnjavanju koje izdaje Sud, i dostavljanje Uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka koje izdaje MUP.

Činjenica je pak da se Uvjerenje o nekažnjavanju pribavlja u MUP-u, odnosno u policijskoj stanici koja je za to nadležna (prema mjestu rođenja), a ne u Sudu. Ukoliko mu je neophodno, poslodavac ima obavezu da pribavi ovo Uvjerenje službenim putem.

Još jedno uvjerenje koje je “kočničar” lakše prijave na konkurs za radno mjesto je i Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka. U septembru prošle godine, u Kantonu Sarajevo su donesene izmjene i dopune Zakona o taksama, pri čemu se ponovo uvela praksa naplate takse za Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka, što je propisano Članom 9. pomenutog zakona.

Isti zakon je propisao da su pojedinci oslobođeni plaćanja takse, ali da bi kandidat dokazao kako spada u kategoriju onih koji nisu obavezni plaćati taksu, mora obići nekoliko različitih institucija i izvaditi nekoliko različitih dokumenata što automatski produžava vrijeme predviđeno za pribavljanje dokumenata za konkurs i dodatno otežava proceduru prijave.

Nezaposlena lica su na ovaj način ponovo izložena nepotrebnim troškovima, pa se na neke konkurse ne mogu ni prijaviti usljed nedostatka novca. Cijela situacija dobija izrazito apsurdan karakter ako shvatimo da se novcem nezaposlenih lica obezbjeđuju prihodi zaposlenima u zdravstvu, sudstvu ili nekoj drugoj Javnoj ustanovi.

Javno izneseni rezultati do kojih su došli Centri civilnih inicijativa, radeći na analizi konkursa, nisu prošli nezapaženo, kako kod budućih poslodavaca, tako i onih koji trenutno tragaju za poslom. Uočen je trend smanjenja zahtijevanja Uvjerenja o nekažnjavanju, a praksa uvođenja napomene da će Ljekarsko uvjerenje dostaviti onaj kandidat koji bude izabran na radno mjesto, a prije potpisivanja Ugovora o radu, usvojena je u solidnih 87 posto slučajeva.

Analiza je pokazala i da je dosadašnja konkursna praksa predstavljala veliko finansijsko opterećenje nezaposlenim licima sa elementima diskriminacije, te isto tako i formalnu prepreku zapošljavanju.

Raduje i činjenica da je Analiza u javnosti, ali i kod institucija, prihvaćena kao osnovana i svrsishodna, jer je jasno ukazala na razloge kako je neophodno hitno uredi oblast Javnih konkursa u cilju zaštite interesa nezaposlenih građana.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *