Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se s ciljem upozoravanja na potrebu smanjenja stope smrtnosti od tog glavnog uzročnika smrti u svijetu.
Svake godine u svijetu oboli više od 12 miliona ljudi, a 7,6 miliona umre od ove bolesti.
Više od dve trećine malignih bolesti nastaje pod uticajem faktora koji su rezultat savremenog života, što je i razlog da su ove bolesti u porastu u razvijenim zemljama.
Epidemiološke studije su potvrdile povezanost navedenih oblika ponašanja kod ljudi i nastanka malignih bolesti.
Čak 40 posto malignih bolesti može biti izbjegnuto jednostavnim mjerama: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbjegavanjem suvišnog izlaganja suncu, zadržavanjem prosječne težine konzumiranjem zdrave hrane, vježbanjem kao i zaštitom od infekcija koje se mogu razviti u rak.
Međunarodno udruženje za borbu protiv raka navodi da 20 posto karcinoma koji se dijagnozira svake godine može se pripisati virusnim ili bakterijskim infekcijama, kao što su: infekcije izazvane papilomavirusom – koji može da dovede do raka grlića materice, virus hepatitisa B ili C (koji mogu dovesti do raka jetre), virus Epstein-Barr koji može da dovede do limfoma Burkitt, helikobakter pilori – bakterija povezana sa kancerom želuca…
Stopa oboljelih od kancera koji su povezani sa infekcijama veća je u zemljama sa niskim prihodima, čak 80 posto smrtnosti od raka grlića materice zabilježeno je u zemljama u razvoju.