Meteorološka stanica na Bjelavama

Bjelave se nalaze na stotinjak metara više od prosječne nadmorske visine Sarajevske kotline…

Meteorološka stanica na Bilavama kod Sarajeva, 1902 — Meteorološka stanica u Bilavama kod Sarajeva, 1902

U doba vladavine Austro-Ugara, sada već davne 1902. godine, napravi se jedna od prvih Meteoroloških stanica u regiji. Napravio ju je Filip Balif, u selu Bilave, kako su nekada Sarajlije zvale današnje sarajevsko naselje Bjelave.

Projekat Meteorološke stanice, kao temeljne stanice meteorološke mreže u Bosni i Hercegovini je finansirala Zemaljska vlada, kako bi mogla pratiti vremenske prilike u Sarajevskoj kotlini, a na osnovu kojih bi mogla prognozirati vrijeme za vojne i razvojno-građevinske potrebe.

Obrada podataka se još u to vrijeme vršila na istim principima kao i danas, samo bez elektronskih pomagala. Razmjena podataka među različitim stanicama i institucijama se vršila preko telegrafske mreže.

Meteorološka stanica na Bjelavama, Sarajevo 1962

Lokacija gradnje Meteorološke stanice na Bjelavama je pažljivo odabrana. Karakteristike ove lokacije su komplementarne sa meteorologijom i pogodne za mjerenje. Bjelave se, naime, nalaze na stotinjak metara više od prosječne nadmorske visine Sarajevske kotline, pa je uticaj vlage manji, zrak čišći, strujanja vjetra jača.

Bjelave su pogodovale i zbog toga što se nalaze na sunčanoj strani, a i zato što su tada bile odvojene od urbane cjeline Sarajeva, što je vrlo važno za meteorološka mjerenja.

Za odabir lokacije u ulici Bardakčije, gdje se Hidrometeorološki zavod i danas nalazi, poslužile su i političke prilike.

Zemljište na kojoj je zgrada napravljena pripadala je porodici Vilajetović, a vlasti su je otkupile jer je član ove porodice bio Hadži Lojo, predvodnik bosanskog vojnog otpora austrougarskoj okupaciji. Nakon što je Hadži Lojo odležao kaznu Austro-Ugari su mu otkupili zemlju, a njega protjerali u Meku u Saudijskoj Arabiji.

Kontinuitet odbrane Bosne i Hercegovine na ovoj zemlji je nastavljen i početkom opsade Sarajeva kada se, spletom različitih okolnosti, vrhovna vojna komanda prebacuje u zgradu tadašnjeg Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Tako se ovdje rađa prva kasarna Teritorijalne odbrane BiH, zbog čega je i sama zgrada više puta granatirana i teško oštećivana. Čak i u ovim, najtežim trenutcima, meteorološka mjerenja nisu prestajala, pa je Hidrometeorološki zavod, stotinu godina nakon svog osnivanja, ponovo poslužio za vojne potrebe.

Na čelo meteorološke službe u Bosni i Hercegovini 1892. godine dolazi Filip Ballif, koji se može smatrati prvim meteorologom u Bosni i Hercegovini. Od te godine se krenulo i sa redovnim godišnjim publikovanjem rezultata osmatranja i mjerenja iz mreže meteoroloških stanica.

Filip Ballif (Egenburg, Štajerska, 1847. – Beč, 1905.) bio je u državnoj službi u BiH od 1879., a radio je na organizaciji meteorološke službe i gradnji puteva. Bio je član Tehničkog kluba u Sarajevu od 1.1.1897., a u spisku članova za 1899. godinu naveden je kao građevinski nadsavjetnik u Sarajevu. Zatim, u spisku članova za 1904. godinu naveden je kao vladin savjetnik. Iz nekrologa objavljenog u godišnjaku Tehničkog kluba za 1905. godinu saznaje se da je studij završio na Tehničkom fakultetu u Gracu. (Jahresbericht des Technischen Klub in Sarajevo, IIIXV.) — **Filip Ballif**
*(Egenburg, Štajerska, 1847. – Beč, 1905.)*
Bio je u državnoj službi u BiH od 1879., a radio je na organizaciji meteorološke službe i gradnji puteva. Bio je član Tehničkog kluba u Sarajevu od 1.1.1897., a u spisku članova za 1899. godinu naveden je kao građevinski nadsavjetnik u Sarajevu. Zatim, u spisku članova za 1904. godinu naveden je kao vladin savjetnik. Iz nekrologa objavljenog u godišnjaku Tehničkog kluba za 1905. godinu saznaje se da je studij završio na Tehničkom fakultetu u Gracu. (Jahresbericht des Technischen Klub in Sarajevo, IIIXV.)

Za uspostavu Meteorološke stanice na Bjelavama bio je zadužen Filip Ballif, koji je ujedno i najzaslužnija osoba za organizaciju meteorološke službe u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kao građevinski inžinjer je učestvovao u dosta projekata, pa se njemu pripisuje i sam projekat zgrade meteorološke stanice. Idejno rješenje objekta je prilagođeno nadmorskoj visini, pa je on dizajnerski podsjećao na planinski objekat.

Stanica je građena od opeke, a stropovi između suterena i prizemlja građeni su od, i danas vidljivih, vuta tj. metalnih ‘i’ nosača zasvođenih ciglom. Ostale stropne konstrukcije su rađene od debelih drvenih stropnih greda.

Objekat je pokriven ravnijim, limenim krovovima.

Zgrada je izvorno imala prizemlje, suteren i sprat, te izlaz na glavni toranj odakle su se vršila meteorološka osmatranja, po čemu je meteorološki opservatorij na Bjelavama u to vrijeme bio prepoznatljiv i veoma interesantan.

Zgrada se vremenom, zbog svojih potreba, mijenjala i proširivala. Kroz ova širenja stanica nije gubila svoju planinsku formu, naprotiv ona je dodatnim objektima još više naglašena.

Zgrada Hidrometeorološkog zavoda je zasigurno jedinstvena u Sarajevu.

Sjedište Federalnog hidrometeorološkog zavoda na Bjelavama, Sarajevo 2012

Postavljanjem bijelih limenih krovova, bijelih oluka, bijele drvene stolarije sa kamenim klupicama i bijele termo fasade, 2012. godine je završena posljednja rekonstrukcija zgrade Federalnog hidrometeorološkog zavoda, čime se zgrada u potpunosti uklopila u nekadašnji ambijent sela Bilave, koje je upravo zbog bjeline i dobio svoj naziv.

Zanimljiva je priča o tome kako su nastali različiti sektori unutar kompleksa FHMZ-a.

U ulici Bardakčije, gdje su se nekada pravili bardaci (posude) za vodu i gdje su zakopani Hadži-Lojini bunari, pored meteorološke stanice je razvijen i zaseban sektor hidrologije od posebnog značaja za cijelu zemlju. Čistoća zraka na proplanku Bjelava nadahnula je stručnjake i vlasti da se ovdje formira i Odjeljenje za kvalitet zraka i zaštitu okoliša.

Filip Ballif, građevinski inžinjer, svojim je vizijama nagovijestio čak i rađanje Astronomskog centra, napravljenom baš na tornju ranije pomenutog opservatorija. U Meteorološkom zavodu je napravljen i Seizmološki centar.

Na mjestu gdje su prije 112. godina postavljeni temelji prve meteorološke stanice u Bosni i Hercegovini, danas se nalazi sjedište Federalnog hidrometeorološkog zavoda u kom se prate sve vremenske pojave. Ovo je jedinstven slučaj u svijetu i po tome je poznat ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.

Zgrada Federalnog hidrometeorološkog zavoda je pod kulturno-historijskom zaštitom, a njena rekonstrukcija jeste moguća najava novog iskoraka ove eminentne institucije.

piše: Mufid Garibija

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!