Bosna i Hercegovina je važna tranzitna ruta za migrante koji pokušavaju doći do zemalja Evropske unije.
Iako su smještajni kapaciteti u centrima za migrante djelomično popunjeni, mnogi migranti ostaju izvan formalnog sistema i izloženi su riziku eksploatacije.
Trenutno stanje
U Bosni i Hercegovini trenutno je smješteno oko 1.700 migranata, dok ukupni kapaciteti prihvatnih centara premašuju 4.500 mjesta.
Migranti često zavise od krijumčarskih mreža koje kontrolišu njihovo kretanje i destinacije.
Djeca migranti su posebno ranjiva kategorija. U prvoj polovini 2025. u Sarajevu je zatečeno više od 60 djece u prosjačenju.
Rizici trgovine ljudima
Migranti su izloženi prisilnom radu, seksualnoj eksploataciji i drugim oblicima zloupotrebe.
Skorašnje policijske akcije u Sarajevu i okolini rezultirale su hapšenjem krijumčarskih grupa koje su iskorištavale migrante i maloljetnike.
Krijumčarske mreže često su uzajamna konkurencija, što povećava nasilje i nesigurnost.
Mjere i podrška
Ujedinjene nacije (UN), Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Vijeće Evrope apeliraju na sistemske mjere zaštite migranata i žrtava trgovine ljudima.
Kantonalne vlasti i nevladine organizacije rade na smještaju, psihosocijalnoj podršci i zaštiti prava migranata.
Potrebna je bolja koordinacija međunarodnih i lokalnih institucija kako bi se spriječila eksploatacija i osigurala sigurna migracija.
Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini nije samo humanitarno pitanje, već sigurnosni i socijalni izazov. Zaštita ranjivih grupa, posebno djece, te suzbijanje krijumčarenja i trgovine ljudima zahtijevaju sistemski, koordinirani odgovor vlasti i međunarodnih organizacija.
