Mnogi čekaju na topli dom

Hraniteljstvo kao jedan od vidova zbrinjavanja djece i starijih osoba u Sarajevu nije baš popularno iako su potrebe velike. Prema informacijama iz KJU Centar za socijalni rad, razlika između broja smještene djece u drugu porodicu i broja djece u potrebi za smještajem u drugu porodicu, potvrda je da je smještaj u drugu – hraniteljsku – porodicu znatno manje zastupljen u odnosu na potrebe.

Ruka ruku mije
Hraniteljske porodice imaju pravo na naknadu.

Smještaj u drugu porodicu je pravo iz socijalne zaštite koje mogu ostvariti djeca bez roditeljskog staranja, odgojno-zanemarena i zapuštena djeca i djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, zatim lica s invaliditetom, stara lica sa društveno negativnim ponašanjem koja nisu u mogućnosti da se sama staraju o sebi, a usljed stambenih ili porodičnih prilika nemaju mogućnost da im se osigura zaštita na drugi način i žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja, u skladu s propisima o radu i samohrana majka do godinu života djeteta, ukoliko nema sredstava za izdržavanje ili joj usljed neriješenog stambenog pitanja ili poremećenih bračnih odnosa treba smještaj.

Na smještaju u drugoj porodici u Sarajevu je trenutno 104 djece, a u pravilu se braća i sestre smještaju u istu porodicu. Samo u izuzetnim situacijama, ako za to postoje naročito opravdani razlozi, može doći do njihovog razdvajanja. Porodice koje se prijave za hraniteljstvo moraju proći kontrolu i stručnu analizu prije nego im se dodijeli dijete ili starija osoba. Članovi porodice u kojoj je dijete smješteno moraju biti duševno i tjelesno zdravi, imati stambene i druge uvjete potrebne za zaštitu, čuvanje, njegu, ishranu, učenje i zadovoljavanje drugih potreba i interesa djeteta.




Dijete ne može biti smjesteno u porodicu u kojoj je jednom od bračnih/vanbračnih drugova oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, u kojoj je jedan od bračnih/vanbračnih drugova lišen roditeljskog staranja, u kojoj su poremećeni porodični odnosi, u kojoj su neki članovi porodice sa društveno negativnim ponašanjem, u kojoj bi zbog bolesti nekog od članova porodice bilo ugroženo zdravlje djeteta.

Za smještaj u hraniteljsku porodicu potrebna je pisana saglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja, a ukoliko je dijete starije od 15 godina, potrebna je i njegova saglasnost. Saglasnost roditelja nije potrebna ukoliko su roditelji lišeni roditeljskog prava, naglašava Poturković i dodaje kako JU Kantonalni centar za socijalni rad putem Službe socijalne zaštite općine, na čijem je području osoba zainteresovana za prihvat djece na porodični smještaj ima prebivalište, utvrđuje da li porodica ispunjava sve propisane uslove za prihvat djeteta na smještaj.




Postupak provjere da li porodica ispunjava uslove za prihvat na smještaj djeteta vodi se na temelju podnesenog zahtjeva za hraniteljstvo. Stručni radnici općinskih službi socijalne zaštite koje djeluju u okviru Centra za socijalni rad provjeravaju uslove u kojima žive djeca u drugim (hraniteljskim) porodicama..

“U našoj praksi evidentirani su slučajevi izuzimanja djece iz hraniteljske porodice i njihovo zbrinjavanje smještajem u drugu – hraniteljsku – porodicu ili ustanovu, ali ti slučajevi nisu česti.”, kaže Mirsada Poturković, stručna saradnica za koordinaciju, saradnju i informiranje u Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo.

Dijete može boraviti u drugoj – hraniteljskoj – porodici do povratka u vlastitu porodicu, a ukoliko nema mogućnosti povratka u vlastitu porodicu do okončanja redovnog školovanja, a najduže 12 mjeseci po završetku redovnog školovanja. Prema Zakonu, hraniteljske porodice imaju pravo na naknadu čija se visina utvrđuje propisom kantona. U Kantonu Sarajevo naknada za smještaj u drugu – hraniteljsku – porodicu utvrđena je u mjesečnom iznosu 476 KM.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *