Categories
Sarajevski razgovori Susreti i zbivanja

Muzika za Vas: Prvenstveno dobra zabava!

U sarajevskom klupskom prostoru Fis kulture, 8. juna 2012. godine će biti održana priredba pod nazivom “Muzika za Vas”, na kojoj će vrhunske miksove prezentirati popularni sarajevski dj-evi Riparaparap i Borgie.

Muzika za vas u FIS-u, 8. juni 2012
Muzika za vas u FIS-u, 8. juni 2012
Kontaktirali smo ekipu koja sprema jednu lijepu noć Sarajevu, a na naša pitanja o sceni, muzici, situaciji, potencijalima, planovima odgovarao je Ensar Zgodić – popularni RipaRaparap a.k.a. Greg Punkov.

Šta je muzika za vas?

Prvenstveno dobra zabava, prilika da se ugodno i na neki način produktivno iskoristi ono slobodno vijeme što preostane nakon poslova, porodičnih i društvenih obaveza i potreba. Muzika je, ne bih da zvučim patetično, meni lično, u mnogim životnim trenucima bila i terapija, bilo da sam sebi ili drugima puštao neku odgovarajuću muziku drugih autora ili muzicirao sam, uz pomoć raznih alatića. Pretpostavljam da je savremena plesna i manje plesna muzika okupila i neko lijepo društvance s kojima sam se godinama družio i družim se. Očito da nas određeni muzički sentiment okuplja. Ljudi su to činili milenijumima. Okupljali se, veselili se i družili uz muziku.

Ko su Riparaparap, Borgie?

Prvo ću o Brogieu, a potom i o sebi. Boris Boras je dugo godina radijski dj i tonski tehničar, na Radiju 202, BH Radiju. On miksa odavno, od 1995. ili 1996. godine. Bio je jedan od saradnika jedne od prvih radijskih emisija o savremenoj elektronskoj, klupskoj muzici. Upoznali smo se na Radiju 202. Jedan od prvih producenata na domaćoj etiketi Oscilator. Danas ima svoj Adriatico recordings na kojem je ugostio respektabilna imena evropskog savremenog disko i boogie izražaja, kao i predstavnike, onako više vintage orijentisane synth-dark elektronike.

Riparaparap sam ja – novinar, radijski dj, producent, a eto nastupam godinama kao dj, najviše pod pseudonimom Greg Punkov. Sa Andrejem Imamovićem, suosnivač prvog bosanskog i hercegovačkog net labela Oscilator. Prve radijske korake sam imao 1996. godine na ISV radiju kod, danas često TV okom viđenog Elvira Bucala. Poslije sam radio emisiju Zid House na Radiju Zid 1997. do 1999. godine, zajedno sa, danas sarajevskim glumcem, Senadom Alihodžićem. S Andrejem radim emisiju Oscilator, 8 godina, prvo na Radiju 202, a sada već, 5 ili 6 godina na BH Radiju 1.

Od čega se živi između party-ja?

Boris radi kao tonski tehničar na BH radiju. Bavi se i, hajde da kažem, kompjuterskim mrežama. Ja sam novinar. Nakon dugogodišnjeg “redakcijanja” po pisanim medijima, bavim se, vokaciji sličnim i manje sličnim poslovima.

Kakva je dj scena u Sarajevu, BiH, regiji? Postoji li uvezanost, saradnja?

Ljudi s kojima mi sarađujemo, ili smo sarađivali, uglavnom su bili vezani za lokalnu FM skalu u Sarajevu. Znate, dođete na neki od tih radija, gdje vam jaran ima emisiju, gdje sviraju dj-i, gdje dolaze ljudi dragi i onda nakon fajronta se ide negdje, kao proveseliti se još malo. Međutim, dočeka vas neka muzika i atmosfera koje baš niste željni. Onda odlučite da sami pravite party-je na kojima ćete slušati muziku koju volite. Družimo se mi i sa ljudima koji puštaju ili produciraju drugu vrstu muzike. Nismo baš tol'ko zaguljeni.

Inače. Nastupali smo u regiji, na festivalu Elektrana. Ja sam radio i emisiju “Novogroovsk”, zajedno sa Harisom iz dvojca “Low&Slow” (danas producira u novoosnovanom dvojcu “Soft Synth Boogie”). Sarađujemo sad dj-evima iz regije – Chris Maciado (Shoomadisco Warrior), Domes, Ichisan. Upravo je Boris na svom Adriatiku publicirao izdanje na kojem se našao i remix Ichisana, slovenačkog fotografa i producenta koji je izdavao za renomirane nove disko labele. Ima još na vidiku saradnje u regiji. Ovo samo u kratkim crtama.

Gdje u Sarajevu se može čuti dobar miks?

Rijetka je to zvjerka. Mislim da oni koji žele čuti ovako nešto fino, prije posežu za Souncloudom ili Mixcloudom, možda nekim blogom. A mislim da nisam baš najupućeniji u sarajevski noćni život. Nekada sam mnogo više izlazio, ali pratim, neću li šta upratiti, pa da javim.

Kakva publika sluša ono što radite?

Nisam siguran. Različita publika sluša različitu muziku, ovisno o trenutku, gdje su se zatekli. Ako govorimo o sarajevskom noćnom životu, ima stvarno različitih ljudi. Mnogi “izgutači i sređenici” raznih fela prilaze i traže neko “bubanje”, traže neke da kažem, “žage”, “navrtanja”, da ih “radi”. Možda smo i Boris i ja poprilično spustili tempo. Ali to je mjuza gdje nema da “pere” cirkular. Koja nosi na ples, ali da nemate osjećaj da ste u pilani ili čeličani.

Ima ljudi koji prate neku novu disko ili house scenu ali to je opet rijetka zvjerka, ugrožena vrsta slušalaca muzike, kao da nema interneta, kao da je taj zvuk neki teški underground. Opet, mnoga bi starija raja, siguran sam, vrlo rado slušala ovo što mi puštamo, ali vjerovatno slabije izlaze, takav sam i sam, a mi puštamo baš u sitne sate. Međutim, razmišljam, a razgovarao sam i sa vlasnicima “Fis kulture” koji upravljaju i vrlo šarmantnom baštom da, ako se ikad razljepota u našem gradu, organizujemo neke vikend matineje, ili dnevne, popodnevne, možda ranovečernje svirke radnim danima, da privučemo i one koji nisu više u kondiciji za kasno partijanje i jutarnje afteranje.

Postoje li domaći labeli, koji, i koliko imamo koristi od tog okupljanja pod markicama?

Mogu pričati o Oscilatoru i Adriatiku. Mislim da je lijepo kad gradite svoj brand, iz ljubavi makar, jer samo tako to može da opstane. Ako neko očekuje brzi uspjeh, a ne kažem, ima i tih slučajeva, onda će brzo uvidjeti da nije lako pozicionirati svoj muzički label kada vidite da, recimo Soundcloud ima preko 10 miliona korisnika, a vi ne živite ni u Berlinu, ni u Londonu niti se družite sa tim vlasnicima labela, klubova, s producentima s kojima brzo možete doći do lijepih recenzija i shodno tome, do poziva za gigove i nešto osjetnije prodaje izdanja.

Sa druge strane, mi kao isključivo podaničko-uvoznička kultura sa teškim bremenom viševjekovnog kolonijalizma u zemlji po kojoj su “horgale” tuđinske kulture, imamo kompleks da samo primamo, a ništa ne doprinosimo savremenoj kulturi. Bez obzira što broj labela, izgleda sustiže broj umjetnika, muzičara i producenata, možda baš nekad vaš, naš, nečiji label odavde privuče tu kritičnu masu domaćih i inostranih producenata te njihovu kreativnu energiju, i bude nešto što više nijedan ozbiljan pratilac scene ne može da izbjegne. Lokalno, regionalno ili šire, nevažno. Izvoz muzike ne zahtijeva ni HACCAP ni ISO standarde. Teško se na početku sigurno progurati kao “padobranac”, ali uz brižljivu gradnju branda, ko zna.

Koja je uloga savremenih medija, prevashodno interneta, u publikovanju materijala?

Svi su sad na digitalnoj prodaji, o promociji da ne govorimo. Sve je na internetu, osim rijetkih pasioniranih proizvođača, izdavača, ljubitelja i sakupljača ploča i dj-eva. Na digitalnim šopovima možete kupiti samo digitalni fajl, mp3 ili wav format, nešto što ionako ne možete kupiti u prodavnicama sa fizičkim nosačima zvuka. Ima labela, čak i u Sarajevu koji izdaju i na kasetama, šalju izdanja od Tokija do Vakuvera, ali da rezimiram, uloga novih medija je, kako stvari stoje, glavna i biće osim ako neka solarna oluja teška ne poremeti servere i te ostale, pomoz’ mi reć’.

Postoji li (valjana, ako ikakva) podrška mainstream medija muzičkom izrazu?

Ma kakvi! To neka zaborave svi koji misle da se bave izdavaštvom, produkcijom i slično u savremenoj elektronskoj muzici. Barem kod nas. A i šta bi im pomoglo da se vrte po mainstream televizijama recimo? Osim što bi ih neko prepoznao u granapu i pričao iza leđa: “ajoj, to je onaj ba, nešto elektronska muzika”, nisam siguran koji bi im put promocije to otvorilo u našoj zemlji, i kakve bi koristi imali uopšte, materijalne ili duševne.

Evolucija dj-inga kod nas: kako se gledalo na dj-ing kad ste počinjali, a kako sad?

Ja sam prvenstveno radijski dj i novinar, a puštanjem muzike se bavim iz sopstvene potrebe da se ponekad i u našem gradu čuje neki sentiment koji odgovara mome pogledu na savremenu klupsku, disko i house muziku. Velike su razlike sigurno u raznim etapama razvoja tehnologije, muzičke industrije i muzike same. Mnogo je faktora uticalo da su danas svi skoro prešli na kompjuter. Boris nije. On svira na dj playerima. Osim što je tehnologija na neki način olakšala dj-ima posao i rasčarala dj-ing kako ga istorija poznaje, multiplicirala je konkurenciju i produkciju. Međutim, srž je ostala ista, puštati dobru muziku koja će da zadovolji određeni ukus i sentiment prisutne publike u klubu, zabavljati i opustiti se. Nema tu filozofije mnogo, mislim.

Šta je sa festivalima elektronske muzike u Sarajevu i BiH?

Nisam upoznat s tim u zadnje vrijeme. Mogu kazati da moj prijatelj Andrej Imamović (a.k.a. D Liner), evo već treću godinu priprema seriju događaja, koja nije nazvana festivalom, pod imenom Terminal. On nosi to sve uglavnom na svojim plećima, uspomoć Goethe insituta iz Sarajeva. Ove godine bookirani su Daniel Solar, već etablirani njemački producent, kao i Ichisan iz Slovenije.

Kakva je saradnja sa međunarodnim kolegama?

Što preko Terminala, što organizujući “redovne” klubske događaje po mjestima kao što su Podroom, Fis, Soba, nekad, a vjerovatno i u budućnosti – Access, dovodili smo recimo Sneak Thiefa, kanadskog producenta iz Berlina, kojeg je i Boris bookirao na Adriatiku, Ichisana, Manasyta, Antonellia, Phil Stumpfa. Uskoro se treba pojaviti moje izdanje “Rural Disco Mystik” na odličnom italijanskom labelu Black Magic Records kojeg vodi producent i dj Enzo Ponzio. Na istom izdanju, pojaviće se remiks naslovne numere i to u izvedbi sjajnog dua Mushrooms Project iz Italije. Labeli Adriatiko i Oscilator će saradnju sa izvansbosanskim producentima ostvarivati i u budućnosti još intenzivnije jer se nakon svake saradnje pomalo otvaraju neka nova vrata.

Gdje svirate, i gdje vas se može može slušati, uživo?

U posljednje vrijeme u Podroomu najviše, gdje gazde kluba zaista vole muziku koju puštamo i to je vrlo ugodan osjećaj. Tu imamo uslove koji su za Sarajevo bolji od ostalih mjesta moram priznati. Sada sviramo opet u Fisu jer smo mnoge svirke tu organizovali. Meni lično, to je vrlo drago mjesto u koje volim da navratim, bez obzira što se publika stalno podmlađuje, a stara raja redovno izostaje.

Kakva je budućnost i perspektive “puštača muzike”?

Pa mislim da će imati gdje da puštaju. Doduše, nisam siguran za perspektivu dj-eva kod nas. Mislim da će morati da traže neka educiranija i naviknutija tržišta. Ili tržišta gdje dolaze posjetioci s većom platežnom moći, gdje vlasnici klubova zaista razumiju muziku i atmosferu koju priređuju posjetiocima. Ili uopšte, moraju da traže mjesta gdje ljudi posjećuju klubove, gdje se prisutnost dj-eva podrazumijeva. Mnogi vlasnici klubova ne žele da plaćaju dj-eve, misleći da je to manje vrijedan posao možda, ili posao koji ne utiče na poboljšanje njihovog posla. Dj-eva je zaista mnogo. Mnogi nezasluženo, rijetko kada dobiju priliku da puštaju muziku, a mnogi nezasluženo dobiju tu priliku. Šta ćete, o ukusima se u mom slučaju itekako raspravlja. To je početak i svršetak svega u dj-ingu, po mom mišljenju.

Dakle “Muzika za Vas” je 8. juna 2012 godine u Fis kulturi. Pa, vidimo se tamo!

Pozdrav slušaocima, doviđenja čitaocima. Ćao.

sarajevo.co.ba

Pripremite se za Muziku za Vas

Riparaparap @ soundcloud

Borgie @ soundcloud

Termin: 8. juni 2012 @ 23:30h
Mjesto: Fis Kultura (Musala bb) Sarajevo

mapa područja

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *