Kroz čestitke za dan grada Sarajeva sam pročitao nekoliko puta identične stvari koje su dio komparacije sa drugim gradovima. Iznimno su pogrešne i nemaju veze sa činjenicama!
foto: Naser Husić
Prije svega 6. april nije rođendan Sarajeva. Ako se misli na naselje koje je osnovao Ishak beg onda ono nastaje u kasnom Srednjem vijeku. Ali od perioda Ilirikuma, Rima te slavenske kulture ovdje postoje naselja. Od XIII stoljeća ovdje dominira Vrhbosna, a Hodidjed je utvrda koja je pala dolaskom Osmanlija. Zanimljiva je Hreša zbog svojih stećaka.
Šestog aprila se obilježava dan oslobođenja Sarajeva iz njegove novije povijesti (1945.), a ne njegov rođendan.
Tramvaj
Apsolutno je nebulozno napisati da je Sarajevo imalo tramvaj “100 godina prije Zagreba”. Često ljudi misle da je Sarajevo “prvo u Europi sa tramvajem”. To nema “veze s vezom”. Austrougarska je “dovela” tramvaj 1884., a isti je postao električan 1895. Godinu ranije elektrika je radila u Bukureštu i Beogradu, a u Zagrebu 1910. Sam tramvaj u Zagrebu je nastao u istom periodu Austrougarske samo je 15 godina zakasnila “elektrika”. ZET je nastao 1891. Temišvar je imao tramvaj 1867. Da ne bude zabune to je dio Erdelja (Transilvanije) i tada je bio dio Austrougarske. Za one koji bolje poznaju taj period tramvaj je pušten u čast nastanka te “dvojne monarhije”.
Vodovod i kanalizacija
Pogrešno je napisati i da je Sarajevo imalo “100 godina vodovod i kanalizaciju prije Beograda”. Antički Beograd (Singidunum) je imao vodovod poprilično davno, ali ga dodatno grade Turci u XVII i Habsburgovci u XVIII stoljeću. Kada se govori o modernom vodovodu (period industrijske revolucije) Beograd dobija vodovod 1892. To je isti period kada nastaje u periodu Austrougarske moderan vodovod u Sarajevu.
Valcer
Zanimljivo je da ljudi napišu kako se “valcer plesao samo u Beču i Sarajevu”. Treba napomenuti da je valcer nastao kao “seljački” ples seljaka na Alpama. Treba znati i da je glagol nastao od glagola “walzen-okretati”. Da napomenem da je to neki oblik kola kojeg su buržuji Beča “napucali”. Valcer se igrao svugdje jer je Austrija imala ogroman kulturološki utjecaj.
Baščaršija
Baščaršija znači “glavna čaršija”. Izraz baša znači glava. Znate da muslimani daju t'azije (sućut) sa “Bašem sag olsun”. Neki to prevode pa kažu “Nek ti je zdrava glava”. I titula “paša” potiče od iste riječi. Naravno, glavna luka u Danskoj je “Kopenhaven” (Kopf-germ. glava), ali i mi od “glava” kažemo “glavna”!
Sarajevska Baščaršija 1960. godine
Umjesto priče o “Damasku sjevera”, muvekitima i vremenu ala Turca, o Vrhbosni i Hodidjedu, o Dubrovniku pored Ilijaša, o Sahat kuli i satu iz Londona, o Witeku i Paržiku, o Braunu i Kaceru, o kombinaciji stilova urbane gradnje, o nazivima naselja i mostova, o tradiciji i kulturi, o konacima i sebiljima, o aščinicama i kandiljima, o esnafskim ulicama i trgovištima, o kombiniranju jezika u kojima se čuje i čaršija i pijaca, i Market-Halle i trgovina i svim drugim stvarima, ovdje uvijek dominira neko neuko “lupetanje”!
Nema potrebe da se kompariramo i učimo pogrešno. Toliko je bogate geografije i povijesti koju ne poznajemo i bilo bi lijepo da se tim stvarima hvalimo. I da to čuvamo…
piše: Vedran Zubić