Mediacentar Sarajevo će, u utorak, 26. januara 2010. godine od 17:30 sati u vlastitim prostorijama održati tribinu na temu “Ostali”.
U decembru 2009. godine Evropski sud za ljudska prava u Strazburu osudio je diskriminatorne odredbe Ustava BiH koje se tiču prava ne-pripadnika tri konstitutivna naroda da se kandiduju na izborima za Predsedništvo BiH i Dom naroda državnog Parlamenta. Šta ova odluka znači za ‘ostale’? Da li je riječ o ‘pucnju u prazno’ ili realnoj šansi koja se može iskoristiti kako bi BiH konačno napravila korak ka građanskoj državi? Ko su, zapravo, ‘ostali’ ?
Pozivamo ‘ostale\’ i one koji to nisu, da nam se pridruže na razgovoru sa našim gostima i gošćama – Dervo Sejdić, član Vijeća Roma u BiH i jedan od podnositelja tužbe Sudu u Strazburu; doc. dr. sc. Zarije Seizović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu; prof.dr. Jasna Bakšić – Muftić, redovna profesorica na Pravnom fakultetu u Sarajevu i Aleksandar Trifunović, urednik web portala ‘BUKA’ iz Banja Luke.
Vrijeme: 26. januar 2010 @ 17:30h
Mjesto: Mediacentar, Sarajevo
Ulaz: OBAVEZAN
Drago mi je da pitanje “ostalih” konaÄno dolazi u eter jer su
dejtonskim ustavom i uređenjem pogođeni ne samo građani BiH koji ne
pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda(nego nekom drugom etno-kolektivu),
nego i građani koji se ne identifikuju ni sa jednim etno-kolektivitetom i
jednostavno ne vide prednosti konstituisanja države na etniÄkoj osnovi.Oni su
“samo” graÄ‘ani BiH i identifikuju se sa svojom državom (Å¡to je
zapravo praksa svih naprednih društava u svijetu danas).Naravno naša realnost je ipak
drugaÄija od naprednih druÅ¡tava samim tim Å¡to su “etniÄki preporodi”
i “vitalnih “nacionalni” interesi”, kod nas daleko
“popularniji” od naÄina na koji su ureÄ‘ene moderne/napredne države.Žalosno je i indikativno da se borba za
prava gradjana BiH koji nisu BoÅ¡njaci,Srbi,Hrvati, već “jednostavno” i “samo” Bosanci i Hercegovci, Äesto doživljava
kao atak na konstitutivnost konstitutivnih.ÄŒini se da bi oni koji beskompromisno insistiraju na “konstitutivnom” ureÄ‘enju
BiH joÅ¡ i dali neÅ¡to prostora razliÄitim etniÄkim zajednicama koje postoje u
BiH,ali oÄigledno ne i Bosancima i Hercegovcima i graÄ‘anskom ureÄ‘enju države koje oni zagovaraju,iako se pod okriljem tog
građanskog uređenja društva danas u svijetu uspješno zadovaljavu izmedju
ostalog i ti “vitalni “nacionalni”(tj. etniÄki)interesi”.Dakle, postavlja se pitanje, da li joÅ¡ uvijek prijeti opasnost vitalnim nacionalnim interesima pa su isti toliko prioritetniji od vitalnih interesa gradjana BiH.
Pitanje “Ostalih” je stoga neminovno i pitanje perspektiva razvoja gradjanskog
društva u BiH.
Zahvaljujem organizatorima i uÄesnicima ovog skupa.