Otvorena Panjina kula

Obnovljeni spomenik kulture Panjina kula, Sarajevo
Obnovljeni spomenik kulture Panjina kula, Sarajevo
U prisustvu potomaka porodice Panja, opštinskih zvaničnika, predstavnika Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i mnogobrojnih građana, 4. maja 2011. godine svečano je otvoren obnovljeni spomenik kulture Panjina kula na Sedreniku.

Panjina kula je objekt nekadašnjeg ljetnikovca sarajevske trgovačke porodice Panja koji datira iz 18. stoljeća čije postojanje svjedoči o načinu življenja u Sarajevu iz tog vremena.

“Ponosan sam što smo zaista ”pet do dvanaest” sačuvali ovaj jedinstveni objekt od dalje devastacije i rušenja pod djelovanjem ”zuba vremena”. Općina Centar je izdvojila ukupno 470.000 KM za otkup objekta od posljednjih vlasnika – porodice Šabanović, izradu projekta, te konzervaciju i obnovu Panjine kule. Projekt je realiziran uz blisku saradnju sa Zavodom za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo, a radove je izvela firma ”Dedo-rez”, specijalizirana za obnovu starih objekata. Prilikom rekonstrukcije korišteni su izvorni materijali, drvo, ćerpić, kamen…”, riječi su Dževada Bećirevića, načelnika Općine Centar.

Objekat je ovom rekonstrukcijom sačuvan od propadanja, rekonstruisan i revitaliziran.

“Još 1951. godine, zbog svoje ambijentalne i arhitektonske vrijednosti, građevina Panjina kula na Sedreniku (Kaukčijina 3) proglašena je za spomenik pod zaštitom države.”, podsjetio je Munib Buljina, direktor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.

Unutrašnjost Panjine kule, Sarajevo
Unutrašnjost Panjine kule, Sarajevo
Panjina kula na Sedreniku izgrađena je u 18. stoljeću, kao ljetnikovac – ishodna kuća kakve su građene oko većih gradova. Nazivane su i kulama i u njima su ljetovali bogatiji građani. Veći broj takvih kula nalazio se i oko Sarajeva, naročito ispod Igmana, od Hrasnice do Vrela Bosne.

Objekt Panjine kule, u oblikovno-arhitektonskom smislu karakterističan za specifičnu, historijsko-ambijentalnu fizionomiju Sarajeva, izgrađen je na tri etaže (suteren, visoko prizemlje i sprat) i smješten u kaldrmisanoj avliji sa zidom od ćerpića i kapijom, u kojoj je nekada bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara. Suteren se koristio kao magaza, a djelimično i za druge namjene. Na drugoj etaži-prizemlju smješteni su hajat i halvat, a na spratu divanhana, čardak, dva čardačića i abdesthana. Prva etaža građena je od kamena, druga od ćerpića, a treća od drvene čatme (bondruk konstrukcija). U unutrašnjosti dominira drvo. Krov je četverovodan, šatorast. Prvobitni originalni pokrov bio je šindra, kasnije promijenjen u ćeremit, te crijep.

Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine građevinu je naslijedila porodica Kumašin po kojoj se naziva još i Kumašinova kula. Posljednji vlasnici objekta bili su članovi porodice Šabanović, koji kulu kupuju i u njoj se nastanjuju 1963. godine. Od 2008. godine vlasnik objekta je Općina Centar Sarajevo. Po Panjinoj kuli je nazvan dio grada gdje je smještena.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *