Panjina kula je objekt nekadašnjeg ljetnikovca sarajevske trgovačke porodice Panja koji datira iz 18. stoljeća čije postojanje svjedoči o načinu življenja u Sarajevu iz tog vremena.
“Ponosan sam što smo zaista ”pet do dvanaest” sačuvali ovaj jedinstveni objekt od dalje devastacije i rušenja pod djelovanjem ”zuba vremena”. Općina Centar je izdvojila ukupno 470.000 KM za otkup objekta od posljednjih vlasnika – porodice Šabanović, izradu projekta, te konzervaciju i obnovu Panjine kule. Projekt je realiziran uz blisku saradnju sa Zavodom za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo, a radove je izvela firma ”Dedo-rez”, specijalizirana za obnovu starih objekata. Prilikom rekonstrukcije korišteni su izvorni materijali, drvo, ćerpić, kamen…”, riječi su Dževada Bećirevića, načelnika Općine Centar.
Objekat je ovom rekonstrukcijom sačuvan od propadanja, rekonstruisan i revitaliziran.
“Još 1951. godine, zbog svoje ambijentalne i arhitektonske vrijednosti, građevina Panjina kula na Sedreniku (Kaukčijina 3) proglašena je za spomenik pod zaštitom države.”, podsjetio je Munib Buljina, direktor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.
Objekt Panjine kule, u oblikovno-arhitektonskom smislu karakterističan za specifičnu, historijsko-ambijentalnu fizionomiju Sarajeva, izgrađen je na tri etaže (suteren, visoko prizemlje i sprat) i smješten u kaldrmisanoj avliji sa zidom od ćerpića i kapijom, u kojoj je nekada bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara. Suteren se koristio kao magaza, a djelimično i za druge namjene. Na drugoj etaži-prizemlju smješteni su hajat i halvat, a na spratu divanhana, čardak, dva čardačića i abdesthana. Prva etaža građena je od kamena, druga od ćerpića, a treća od drvene čatme (bondruk konstrukcija). U unutrašnjosti dominira drvo. Krov je četverovodan, šatorast. Prvobitni originalni pokrov bio je šindra, kasnije promijenjen u ćeremit, te crijep.
Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine građevinu je naslijedila porodica Kumašin po kojoj se naziva još i Kumašinova kula. Posljednji vlasnici objekta bili su članovi porodice Šabanović, koji kulu kupuju i u njoj se nastanjuju 1963. godine. Od 2008. godine vlasnik objekta je Općina Centar Sarajevo. Po Panjinoj kuli je nazvan dio grada gdje je smještena.
