Pismo porodici: Očistimo Sarajevo

Poruka budućem izbornom pobjedniku pred lokalne izbore 2012

Čengić Vila 1970-tih, Sarajevo
Čengić Vila 1970-tih, Sarajevo
Grad Sarajevo godinama gomila a ne rješava probleme. Za razliku od nekadašnjeg olimpijskog Sarajeva koje je bilo ponos SFRJ, današnje Sarajevo je jedan od najružnijih i najneurednijih gradova u regionu. Da, i dan danas se ponosimo čaršijom i onim malim prostorom što se zove najuže gradsko jezgro. To najuže gradsko jezgro je naslijeđe turske i austrougarske imperije.

U periodu socijalizma, grad se značajno proširio i stambeno i industrijski. Stvarane su vrijednosti.

Osnovni princip urbane kulture: Živi, radi i nikom ne smetaj

A šta to imamo od ‘92. godine naovamo? Nemamo stvaranja vrijednosti ali imamo strahovitu devastaciju Sarajeva ne samo tokom rata, nego i poslije rata. Uništavanje zelenih površina (izrazit primjer je opština Novi grad), da bi se na njihovom mjestu postavili objekti kojekakvih tajkuna i suzio prostor za normalno življenje stanovnika je primjer bez presedana. Za nevjericu ali je zastrašujuće da je grad u posljednih 15 godina izgubio trećinu zelenih površina i parkova.

Nova gradska vlast mora izaći iz sfere politike i početi se baviti uređenjem grada i poboljšanjem gradske infrastrukture. Naznačimo samo neke koji se tiču svih stanovnika, sa željom da sve nadležne gradske strukture prestanu sa pričama i krenu u odlučnu akciju. Bila bi dobra prilika da se pred lokalne izbore (barem) počne njihovo rješavanje.

1. SVIJEST O URBANOJ KULTURI

Devastirana bob staza, Trebević, Sarajevo
Devastirana bob staza, Trebević, Sarajevo
Evidentan je nedostatak urbane kulture življenja kod velikog broja stanovnika Sarajeva. Ovo se može mijenjati educiranjem u redovnom obrazovnom procesu, a naročito putem medija. Potrebno je žestoko “udariti” po gradskim i opštinskim strukturama koje ne rade svoj posao servisa.

Nekada je u Beogradu na radiju Studio B postojala izuzetno slušana jutarnja radio-emisija, koju je vodio legendarni Đoko Vještica. Na prijave i primjedbe stanovnika koji su se direktno javljali u studio, Đoko Vještica je telefonski, pronalazio i uživo zvao odgovorne gradske vlasti ili pojedince eksplicitno zahtijevajući odgovore i rješavanje svih vrsta gradskih problema (udarne rupe i oštećenja na ulicama, čišćenje snijega, skidanje ledenica, neispravni liftovi, uklanjanje starog i oštećenog drveća, čuvanje kućnih ljubimaca po stambenim zgradama, odvođenje otpada, pranje ulica, probleme parkiranja, itd.). Tako je, osim direktnog efekta na funkcionisanje gradskih vlasti i inspekcija, rasla i svijest o odgovornosti te zadovoljstvo stanovnika jer su znali da se imaju gdje javiti kada uoče gradske probleme. (Beograd se odužio zaslužnom Đoki Vještici nazivajući jedan bulevar u Novom Beogradu njegovim imenom.)

Mediji moraju početi raditi na razvijanju pozitivnog javnog mnijenja i povesti odlučnu kampanju podizanja nivoa urbane kulture življenja.

2. OČAJ SARAJEVSKIH ULICA

Koševski potok, Sarajevo
Koševski potok, Sarajevo
Stanje gradskih ulica u Sarajevu je nedopustivo loše, gore nego u Tirani. Izuzev glavne gradske saobraćajnice, koja donekle zadovoljava kakve-takve standarde, sve ostalo je u katastrofalnom stanju. Neobjašnjiva je pojava da se tako lako izdaju dozvole za prokopavanje ulica, pa imamo vrlo čestu situaciju prekopa ulica bukvalno na svakih 5 metara. Naknadna sanacija se nikada ne uradi kvalitetno pa su ulegnuća i udarne rupe svakodnevnica. Nekvalitetno sanirani prokopi oštećuju vozila, usporavaju saobraćaj i izazivaju nezadovoljstvo i revolt.

“Motorizovani stanovnici” prilikom registracije neizostavno plaćaju tzv. nadoknadu za puteve i imaju pravo da zahtijevaju da ulice budu u primjernom stanju.

Sveprisutni saobraćajni haos nije prvenstveno posljedica velikog broja automobila, već neadekvatnih saobraćajnica u gradu. Gradu su potrebne minimalno 3-4 petlje, tzv. vertikalne saobraćajnice (recimo Otoka, Nedžarići, Higijenski zavod, Skenderija). Zar grad ne može finansirati izradu sveobuhvatnog projekta koji će garantovati smanjenje gužvi i normalno odvijanje saobraćaja u narednih 30 godina. Postoje takva rješenja a uvjeren sam da su stanovnici Sarajeva i BiH spremni i samodoprinosom učestvovati u implementaciji, kao što su to do sada i bezbroj puta činili.

Sarajevo u smogu
Sarajevo u smogu
I kakav je to kod nas običaj, dozvoljavamo gradnju u zonama i na trasama već planiranih saobraćajnica. Zašto ostavljamo problem budućim generacijama. Prije 5-7 godina nije bio problem graditi saobraćajnicu od Stupa do Vogošće. Ko je dozvolio tako masovnu gradnju, tik uz magistralni put. I čijim novcima ćemo obeštećivati rušenja koja su neminovna.

Gdje su silni novci od dotacija i poreza na vozila i prateće servise? Kakvo sve smeće vozimo? Gdje se tope novci dok se gušimo u smogu? Da li se bilo ko to pita?

Jasno je da je korupcija dostigla takve razmjere i dimenzije da nas već počinje razarati iznutra.

3. AKCIJA ČIŠĆENJA

Presudno je pokretanje široke akcije. Recimo, da gradonačelnikov ured u narednom periodu bude u znaku akcije OČISTIMO SARAJEVO. Nije u Sarajevu presudan problem što neki stanovnici tu i tamo bace smeće, cigaretu ili slično. To naši komunalci u gradu prije ili kasnije saniraju i što se tiče toga grad je relativno čist. Problem je dublji tamo gdje prestaje nadležnost komunalnog preduzeća.

Sarajevski penzioneri
Sarajevski penzioneri
Kada posjetioci ili državnici koji posjećuju grad, siđu sa Aerodroma i nastave vožnju prema gradu, prvi dojam o gradu i našoj kulturi doživljavaju odmah na magistralom putu ‘Sarajevo – Foča’ (prodaja uglja na otvorenom prostoru, rasuti građevinski materijal, kojekave montažne prodavnice, starudije i otpadi, rasturene građevinske mašine, pijačne tezge pored same magistrale… da ne nabrajamo ostali jad pored koga svaki dan prolazimo. Zato što prolazimo svaki dan, više to i ne primjećujemo i ne reagujemo, a i ne znamo kome bi se požalili. Ipak, posjetiocu ili nekome ko je rijeđe u Sarajevu, ovu sliku ne mogu popraviti ni blještavilo Ferhadije ili velelepnost katedrala i džamija.

Neka gradonačelnik potroši dva sata radnog vremena i jedno jutro zakažite sastanak sa svim načelnicima opština i gradskih inspekcija. neka to bude na Sarajevskom aerodromu i otuda se zaputite rečenom trasom pa i sami pogledajte, doživite ruglo i sramotu cijelog grada. To se mora sanirati.

Područje Opštine Novi Grad se čini najzapuštenijim dijelom Sarajeva, iako u odnosu na povoljne karakteristike i topologiju zemljišta, te prijeratno urbano naslijeđe ima najveće pogodnosti da ne liči na geto kao što je to danas slučaj. Sjeverni ulaz u grad oko Stupske petlje je katastrofalan, posebno nedjeljom.

Centar Sarajeva tokom novogodišnjih praznika
Centar Sarajeva tokom novogodišnjih praznika
Grad je prepun divljih tezgi, deponija otpada, divljih pijaca. Očigledno je da gradske inspekcije ne rade svoj posao. Niko nije zagovornik da se ljudima uzima hljeb iz ruku, ali se to sve može regulisati na zadovoljavajući način. Ako se gradi objekat gradilište mora biti propisno ograđeno prikladnom zatvorenom ogradom koja neće narušavati izgled, stovarišta ograđena da se zadovolje i estetski kriterijumi.

Poznato je da postoje propisi koji obavezuju vlasnike da redovito krešu “živu” ogradu, zatim da se uz ulicu ne smije postavljati ograda od bodljikave žice (a takvih slučajeva imamo), ne može niko obavljati privatnu dijelatnost na javnim površinama kao što je to slučaj sa mnoštvom privatnika (prodavnice, autopraonice, ugostitelji koji su beskrupulozno uzurpirali trotoare, pa čak i “prepolovili” ulice).

Iz grada moramo iskorijeniti neugledno i vratiti estetiku i ljepotu. Ako hoćemo ozbiljnije da pričamo o turizmu i da vratimo te održimo njegov sjaj, moramo OČISTITI SARAJEVO!

4. MORBIDNA SLIKA SARAJEVSKIH GROBLJA

Značajan dio gradskih površina prekrivaju groblja i mezarja. Nećemo ulaziti u etičko-kulturne možda i u istorijske ili urbane razloge zašto se postojeća groblja i mezarja nalaze tamo gdje se nalaze ali je evidentno da stvaraju morbidnu sliku. Psiholozi možda mogu otkriti i dublje razloge koliko recimo ovakva mjesta utiču i na psihu mladih naraštaja i slično. Gdje god se okrenete ili bilo s koje strane dolazite u grad nezaobilazna slika su groblja i mezarja.

Turiste nerijetko podiđe jeza i nelagoda pri dolasku u grad.

Bljuzga grada Sarajeva
Bljuzga grada Sarajeva
Ne znam zašto nikom u Sarajevu ne pada na pamet, a svugdje u svijetu se uz groblja sadi drveće. Jednostavna i mala invensticija da se oko navedenih mjesta zasadi zimzeleno drveće i stvori prirodna zelena zavjesa, oku i duši ugodna.

5. ZIMZELENO SARAJEVO

Posljedice devastacije i ratom nužne sječe drveta u Sarajevu se i dan danas osjećaju. Drveće nije obnovljeno u dovoljnoj mjeri a i postojeće se stalno oštećuje i na meti je raznih vandala. Nekažnjeno se oštećuju i odstranjuju stabla i u najužem dijelu grada, uzrokovano dobrim dijelom i zbog neučinkovitog rada eko-policije i očajne svijesti i savjesti stanovnika, koji ne prijavljuju i ne sarađuju u rasvijetljavanju slučajeva.

Potrebno je u gradu hitno zasaditi barem pola miliona novih jedinki stabala, u čemu treba povesti opštu akciju. Bitno je da široke mase a posebno mladi učestvuju u akciji jer je to najbolji način za jačanje ekološke svijesti. Izvanredan primjer postoji u Makedoniji. Jedan dan u proljeće i jesen, Makedoncima je “Dan drveta”. To je neradni dan i svi odlaze na pošumljavanje. Vlada obezbijeđuje sadnice i organizira prevoz do mjesta opredjeljenih za pošumljavanje. U proljeće 2008. godine, posadili su 2 miliona, a u jesen 5 miliona stabala. Originalna ideja koja je već izazvala interesovanje u cijelom regionu.

Pa, da već sad počnemo s prvih 5 tačaka, izborni pobjedniče predstojećih lokalnih izbora?

29. januar 2012, sarajevo.co.ba

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Jedan odgovor na “Pismo porodici: Očistimo Sarajevo”

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *