Bez ovih sjajnih umjetnika svijet ne bi znao da i u najtežim trenucima Sarajeva postoje ljudi, umjetnici, koji se bore za kulturu
U Galeriji 11/07/1995 otvorena je izložba “Pozdrav iz Sarajeva 1993” koja predstavlja doživljaj umjetnika iz grada koji je četiri godine bio pod opsadom. U nedostatku bilo kakvog oblika komunikacije sa vanjskim svijetom, grupa umjetnika prvo je počela na razglednicama, a kasnije na plakatima oslikavati svakodnevicu Sarajlija. Kroz poznate univerzalne simbole ukomponirane sa ratnim dešavanjima nastojali su što bliže objasniti i prikazati situacije i tjeskobe kroz koje su prolazili.
“Na desetogodišnjicu Olimpijade, a to je bila ‘94. godina, mi smo otvorili izložbu u Colegiumu artisticumu, koja je bila posvećena tom jednom konceptu Pozdrava iz Sarajeva. Mi smo kreirali male razglednice želeći da pošaljemo nekakvu dizajnersku priču svijetu oko nas. Tada nije bilo interneta, Sarajevo je bilo totalno u okruženju, mi smo živjeli pod tom opsadom i često se osjećali usamljeni u toj svojoj sudbini, koja nam se dešava, i agresiji u kojoj živimo, pa smo smislili nešto što bi se današnjim riječnikom moglo nazvati – forvarduša, neku vrstu dosjetki na ono što je sudbina Sarajlija bila tokom rata. Sjećam se da smo pričali o tome šta jedemo, šta vjerujemo, šta volimo, a zapravo na svakoj razglednici je bio po jedan svojevrstan joke u tom rebrandingu, igrali smo se sa poznatim simbolima svijeta iz jednostavnog razloga što ljudi onda lakše shvate neku ideju ili shvate neku vrstu humora, koji je nekad bio crnohumorni, a nekada onako vrlo direktan i okrutan. Tada se pokrenuo jedan buzz oko Sarajeva, koji je bio malo drugačiji od svakodnevne slike umiranja i patnje građana, nemoći da se braniš…”, kaže jedan od autora izložbe Bojan Hadžihalilović.
“Moja slika o Sarajevu u to vrijeme bila je da je to grad koji je pod opsadom u kojoj ljudi svakodnevno ginu. Nisam znala da je tamo postoji i neki drugi život jer smo na medijima mogli vidjeti samo slike umiranja. A postojali su umjetnici, koji su se borili za kulturu. Ovi radovi šalju važnu poruku cijelom čovječanstvu.”, smatra historičarka umjetnosti Manuela Gandini.
“Mislim da bi mi i danas mogli naučiti nešto kako nam grad danas i izgleda i kako ga brendiramo i kako o njemu promišljamo. Mislim da je grad Sarajevo danas duhovno u težoj situaciji i kako nas ljudi vide izvana nego je to bilo tokom rata.”, dodaje Hadžihalilović.