Priznanje: Bilo ekstremizma i poziva na rat

Momčilo MandićDrugog dana svjedočenja, Momčilo Mandić, bivši ministar pravde Srpske Republike BiH, kazao je kako smatra da Radovan Karadžić nije bio ekstremni desničar, te da se nije zalagao za stvaranje srpske države.

Mandić, nekadašnji zamjenik ministra unutrašnjih poslova, a potom ministar pravde Srpske Republike BiH, rekao je da je 1991. i 1992. godine među srpskim narodom u BiH bilo ekstremizma i poziva na rat, ali da su ti glasovi bili u manjini.

“U redovima poslanika srpskog naroda u zajedničkoj i srpskoj skupštini bilo je nacionalista i desničara koji su zagovarali državu srpskog naroda bez drugih. Međutim, čini mi se da to postoji u svim državama i svim narodima i nije ništa neobičnoâ”, dodao je Mandić, koji je sa svjedočenjem počeo 31. juna 2010. godine.

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske i Srpske demokratske stranke te vrhovnom komandantu oružanih snaga RS, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju sudi se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1992. do 1995. godine.

U optužnici stoji da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, skupa sa članovima rukovodstva bosanskih Srba i Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, s ciljem da se stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti trajno ukloni s područja BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Haško tužilaštvo je svjedoku prikazalo snimak političkog skupa iz augusta 1994. godine, na kojem članovi rukovodstva bosanskih Srba – Radoslav Brđanin, Momčilo Krajišnik, Vojo Kuprešanin, kao i Radovan Karadžić – ističu želju za stvaranjem države srpskog naroda, na što je Mandić prokomentarisao da se radi o “političkom skupuâ”.

“Neću da analiziram stavove pojedinih ljudi na govorima, gdje političari govore što narod želi da bi pridobili masu. Ja ovo prvi put vidim na ekranu. (…) Znam da Krajišnik i dr. Karadžić, dok sam bio ministar, nisu zagovarali srpsku državuâ”, dodao je Mandić.

Brđanin, nekadašnji vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade RS, osuđen je u Haškom tribunalu na 30 godina zatvora zbog učešća u zločinima nad nesrpskim stanovništvom na području Autonomne regije Krajina, dok je Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine srpskog naroda u BiH, koji se u optužnici protiv Karadžića spominje kao član ekipe koja je radila na udruženom zločinačkom poduhvatu, osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.

Komentarišući izjave Kuprešanina i Brđanina, optuženi Karadžić je kazao da su to neobavezni stavovi slobodnih ljudi, te da se Haško tužilaštvo njima služi jer nema dovoljno dokaza protiv njega.

Mandić je rekao da je krajem 1991. godine kao zamjenik ministra unutrašnjih poslova BiH radio na odabiru kadrova unutar MUP-a, prema dogovoru triju nacionalnih stranaka – SDS, SDA i HDZ – ali da je bio izložen velikim pritiscima s terena.

“Nikada se Karadžić nije miješao u izbor kadrova, niti tražio da se neko postavi. Međutim, tražio je da se ispoštuju stranački dogovori. Karadžić je samo uključivan kada nisu stranke poštivale dogovor i to samo kada mi nismo mogli unutar policije da riješimo problemeâ”, objasnio je Mandić.

Ispitivanje Momčila Mandića će biti nastavljeno u ponedjeljak, 5. jula 2010. godine.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Objavljeno u Nekategorisano

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *