Samo da je ostati zdrav

Ljepota zdravlja
Ljepota zdravlja
Bolest ne bira mjesto i vrijeme kada će se pojaviti. Za nju nisu bitni ni spol, ni rasa, ni dob. I niko nije imun. Danas zdrava osoba, već sutra može zatrebati ljekarsku pomoć, ali je veliko pitanje hoće li je u Bosni i Hercegovini i dobiti.

U BiH nije svejedno ni gdje ćete se razboljeti, jer zavisno od mjesta prebivališta zavisi i kakva ćete prava imati kao pacijent. Jedna je zemlja, ali osoba koja živi na teritoriji Republike Srpske ima u potpunosti drugačija prava od osoba koje žive na teritoriji Federacije BiH, ili na području Distrikta Brčko. Čak i osobe koje žive u FBiH nemaju ista prava u svim kantonima, jer pojedini kantoni se naprosto ne pridržavaju Federalnih propisa.

Kazne za nesprovođenje odredbi zakona su izuzetno niske, naročito ukoliko se odnose na neispunjavanje obaveze kantona za usaglašavanjem kantonalnih zakona sa Federalnim, pa tako kazne za neprimjenu zakonskih odredbi u okviru Zakona o zdravstvenoj zaštiti u RS se kreću od 1000 do 15000 KM, a u FBiH između 250 do 2000 KM!

Zato i ne čudi činjenica da su pojedini kantoni, iako protivno zakonu, nastavili sa naplaćivanjem markica za zdravstvno osiguranje kategorijama koje su Odlukom Federalnog ministarstva oslobođene od toga. Osim toga, nadležni u kantonima koji ne poštuju Federalne zakone, vjerovatno su upoznati i sa ostatkom priče, koja kaže da nije baš najjasnije ko bi trebao kazniti kantone koji krše zakon.

U Upravi za inspekcijske poslove FBiH tvrde da bi protiv počinitelja ovih nezakonitih radnji trebala istragu pokrenuti zdravstvena inspekcija. U Federalnom ministarstvu zdravstva, uz napomenu da su kantonalne vlade, resorna ministarstva i zavodi zdravstvenog osiguranja prekršili odluku najvišeg zakonodavnog i izvršnog tijela vlasti, tvrde da oni nemaju ingerencija za pokretanje istrage te da je to stvar istražnih i pravosudnih tijela vlasti.

Prema onome kako sada stvari stoje, građani su opet ostavljeni na milost i nemilost sistema, odnosno da sami podnose tužbe i tako povrate svoja sredstva, ali i tu se postavlja pitanje kome se žaliti.

Upravo ta kompleksna struktura zdravstvenog sektora podijeljenja na entitetske i kantonalne nivoe glavni je razlog neuspješnosti i „bolesti“ zdravstvenog sistema u BiH. Evidentni su mnogi problemi u okviru zdravstvenog sektora, a neki od njih se ogledaju u činjenicama da pojedine institucije ni nemaju jasnu svrhu svoga postojanja, ili se pak one ne hvataju u koštac sa sveprisutnim problemima u zdravstvu.

Jedan od krucijalnih problema zdravstvenog sektora predstavlja i zdravstveno osiguranje. Trenutno je omogućavanje zdravstvenog osiguranja, koje je u ingerencijama entitetskih, odnosno kantonalnih zavoda i ministarstava, uskraćeno mnogim građanima. Najprije iz razloga, što zakoni na različitim nivoima vlasti nisu usklađeni. Tako, recimo, nezaposleni koji u FBiH u roku od 30 dana nakon završetka školovanja, ili gubitka radnog mjesta, ne budu prijavljeni kao nezaposleni, u potpunosti gube pravo na zdravstveno osiguranje.

Treba napomenuti da zdravstveno osiguranje u BiH ima tek oko 80 posto građana, a da preostalih 20 posto, ili oko 750.000 građana, nema pristup zdravstvenom osiguranju, a samim tim ni javnim ustanovama čime im se onemogućuje adekvatna liječnička briga.

Osnovni paket zdravstvenih prava na nivou FBiH je stupio na snagu 1. aprila 2009. Osnovni paket definira neophodan nivo zdravstvenih usluga koji se pod jednakim uslovima pruža svim osiguranicima u FBiH. Osnovnim paketom se osiguranicima garantuje pravo na lijekove sa esencijalne liste lijekova koje moraju biti iste u svim kantonima, minimum ortopedstkih pomagala kao i zdravstvene usluge iz primarne, specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite. U sklopu osnovnog paketa zdravstvenih prava, Ministarstvo je definiralo i paket zdravstvenih prava za neosigurana lica. Tu su prava djece do 18 godina starosti i studenata do 26 godine života potpuno izjednačena sa pravima osiguranih lica.

U RS-u od sredine 2007. godine kod tri kategorije stanovnika postignuta je 100 posto obuhvaćenost zdravstvenim osiguranjem: djeca do 15 godina, lica preko 65 godina i trudnice i porodilje do navršene prve godine života djeteta.

No, ono što često puta lijepo izgleda na papiru, u praksi se uopće ne sprovodi. Osim toga, građani zamjeraju vlastima i slabu dostupnost informacija o izmjenama zakona i načinu ostvarivanja novostečenih prava kroz zakon. Dodatno, kantoni još uvijek nisu osigurali sredstva u budžetima za primjenu zakona u praksi. Iako je procenat neosiguranih vjerovatno smanjen sa postojećih 17 posto i dalje postoje grupe stanovništva isključene iz zaštite i grupe koje su izložene diskriminaciji u ispunjavanju prava na zdravstvenu zaštitu.

Centri civilnih inicijativa skreću pažnju na još jedan problem s kojim se susreću pacijetni u BiH, a to su esencijalne liste lijekova. Procjenjuje se da tržišni potencijal lijekova u BiH po neto proizvođačkim cijenama iznosi oko 400 miliona KM, od čega se oko 280 miliona odnosi na tržište lijekova u FBiH, a oko 120 miliona KM na RS. Preračunato po maloprodajnim cijenama, ukupno tržište lijekova BiH vrijedi približno 600 miliona KM!!! Naravno, gdje se vrte velike sume novca, očekivano je dosta toga prekriveno velom tajne, ili je dodatno usložnjeno, kako bi se stvorio prostor za malverzacije.

Stoga, nije nikakvo čudo da u BiH postoji 13 listi esencijalnih lijekova koji se izdaju na recept i na teret zavoda za zdravstveno osiguranje. Tako je naša mala zemlja jedina evropska država koja nema jedinstvenu listu esencijalnih lijekova.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH počela je s radom u 2010. godini, međutim ovakva lista na državnom nivou je još uvijek u izradi.

Naime, krivicu zbog toga, prema pisanju pojedinih medija, snosi farmaceutski lobi. Uvođenjem jedinstvene liste obustavila bi se praksa da svaki kanton usvaja svoju listu esencijalnih lijekova čime bi se spriječilo “isisavanje” golemih novčanih iznosa iz mršavih zdravstvenih fondova.

Inače liste esencijalnih lijekova na osnovu Zakona o lijekovima Vijeća minstara utvrđuje se uz saglasnost entiteta i Odjeljenja za zdravstvo Brčko Distrikta. Prema nekim navodima iz medija u Agenciji za lijekove tvrde da su još prije dvije godine ponudili rješenje za pitanja državne esencijalne liste lijekova, koja se trebala usaglasiti kroz stručno vijeće, ali je cijeli postupak zastao kod Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva zdravstva Republike Srpske, koji ponuđena rješenja, kažu, još analiziraju.

Shodno tome, a i prema navodima Državne agencije za lijekove i medicinska sredstva, u BiH trenutno postoje i različiti načini formiranja cijena lijekova u FBiH, RS i Brčko Distriktu, pa se ostavlja prostora za nejednake kriterije u donošenju cijena po entitetima, a zatim i po kantonima.

Iako se lijekovi nabavljaju po istim cijenama, način refundiranja cijena zavoda zdravstvenog osiguranja je drugačiji u oba entiteta i Brčkom.

Prema mnogim naslovima u medijima, zaključcima novinara, referalne cijene ustvari predstavljaju cjenovnike kojima se preferiraju određeni proizvođači, te se dozvoljava monoplističko ponašanje na račun građana.

Sve navedeno ukazuje na činjenicu da tržište lijekovima predstavlja pogodno tlo za djelovanje različitih farmaceutskih lobija, a sama procedura utvrđivanja listi nije u potpunosti transparentna, ukoliko uzmemo u obzir da npr. u FBiH tu listu utvrđuje ministar odnosno ministri (kantoni). Po svemu sudeći, u našoj zemlji ne postoji spremnost, niti volja da se pitanje esencijalnih listi riješi efikasno i brzo i na zadovoljstvo građana korisnika zdravstvenih usluga.

Na Facebooku je nedavno pokrenuta grupa (Dijagnoza zdravstva) na kojoj će članovi grupe moći reći sve o onom što ih muči kada je riječ o odnosu pacijent – doktor. Bit će to mjesto na kojem će građani moći navesti tačno ime doktora, medicinske sestre/brata, zdravstvene ustanove koji su povrijedili njihova prava, ili su prema njima bili krajnje profesionalni.

Grupa nije napravljena samo da kritikuje medicinske radnike i ustanove, već i da istakne profesionalnost onih koji se drže etike i Hipokratove zakletve.

Autori grupe vjeruju da će građani koji su imali loša iskustva sa zdravstvom u našoj zemlji imati strpljenja i hrabrosti podjeliti sa javnosti sve eventualne neugodnosti koje su doživjeli. Bit će to prilika da se na jednom mjestu “upre prstom” u one ljude koji su zalutali u humanu profesiju i kojima su novci ispred pacijenta.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *