Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je Sarajevo najzagađenijim gradom u Evropi u 2011. godini, a navodi se da je Sarajevo bilo najzagađenije na Starom kontinentu i 2012. godine.
Sarajevo je crna tačka na evropskoj mapi najzagađenijih gradova
Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo tvrde da to nije istina, jer je godišnji prosjek za 2012. godinu, prema rezultatima mjernih stanica Zavoda, bio između 84 i 87 µg čestica prašine po metru kubnom metru zraka: ‘Atina je u istom periodu imala prosječno zagađenje sitnim česticama od 98 µg/m3.’, kaže Sanela Salihagić, rukovoditeljica Odjeljenja sanitarne hemije u Zavodu za javno zdravstvo KS.
Stručnjak za kvalitet zraka i klimatske promjene, Martin Tais, navodi da je moguće kako Sarajevo u 2012. godini nije bilo glavni kandidat za neslavnu titulu najzagađenijeg grada u Evropi, ali da to ne umanjuje problem koji već godinama pogoršava život u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Crna tačka Evrope
‘Sarajevo je crna tačka na evropskoj mapi najzagađenijih gradova. U zimskom periodu, tokom temperaturnih inverzija, koncentracija otrovnih čestica u zraku nerijetko dostiže alarmantne vrijednosti i tada je zdravlje stanovništva najviše ugroženo., kaže Tais.
Posebno su ugrožene najosjetljivije kategorije građana – trudnice, djeca, stariji ljudi, te hronični srčani i plućni bolesnici.
‘U vrijeme većih zagađenja građani treba da svedu fizičku aktivnost na minimum zbog smanjenja opterećenja srca, da dišu kroz nos kako bi smanjili mogući prodor tih čestica u pluća, da što kraće borave na otvorenom u gradskoj sredini, da što češće odlaze na planine, gdje je zrak čist i da u slučaju bilo kakvih alergija i iritacija odmah zatraže pomoć ljekara., savjetuje Sanela Salihagić iz Zavoda za javno zdravstvo KS.
Primjeniti iskustva Njemačke
‘Ukupno uzevši, od Sarajeva su zagađeniji Zenica, Kakanj i Tuzla, ali po sitnim i vrlo opasnim česticama – Sarajevo je ipak zagađenije. Tako atmosfera u bh. metropoli zimi nalikuje loncu, u kojem se tokom temperaturnih inverzija zadržavaju koncentracije čestica PM10., kaže ekološki stručnjak Martin Tais.
Njemačka se 1980-ih godina suočavala sa problemom pretjerano zagađenog zraka. Do danas je količina opasne prašine u zraku uspješno smanjena zahvaljujući redukciji emisije štetnih gasova iz termoelektrana i prebacivanju grijanja na zemni gas i lož-ulje. Pored toga, uvedena je obaveza ekološki prihvatljivih standarda na prevoznim sredstvima.