Sarajevska Hagada izložena povodom Pesaha

Sarajevska Hagada, jedan od najvrednijih dokumenata Jevreja i jedan od najvažnijih eksponata u Zemaljskom muzeju BiH, izložena je danas povodom Pesaha.

Sarajevska Hagada
Sarajevska Hagada
“Knjiga je veoma važna. Priča o knjizi je također važna. To što su stanovnici ovog grada sačuvali Hagadu govori mnogo o ovom gradu i o Bosni i Hercegovini. Osim toga što Hagada govori o Jevrejskoj zajednici, njena priča svjedoči o načinu života svih religijskih zajednica na ovom području. Zanimljivo je da svi žive zajedno na jednom mjestu i da sve zajednice imaju svoje priče o suživotu.”, komentarisao je svoje iskustvo Alanson Hertzberg, profesor antropologije religije na američkom Losrios koledžu.

Hagadu je moguće vidjeti samo četiri puta godišnje.

Sarajevska Hagada posebnim klimatskim uslovima
Sarajevska Hagada posebnim klimatskim uslovima
Kao stručnjak za antropologiju religije, Hertzberg je iznenađen stanjem u kojem se knjiga nalazi.

“I pored toga što je prošlo više od 500 godina, knjiga je još veoma dobro očuvana. Boje na njoj su prelijepe. Također, knjiga je veoma važan simbol i značajna je za sve stanovnike Sarajeva.”, zaključuje Hertzberg.

Sarajevska Hagada je ušla u srca Sarajlija jer je preživjela svaku nesreću – od izgona Jevreja iz Španije do posljednjeg rata u BiH.

Svjedoči o načinu života svih religijskih zajednica na ovom području.

Jakob Finci
Jakob Finci
“Hagada je izložena samo 4 dana u godini, umjesto da bude izložena 365 dana, poput portreta Mona Lize u Luvru. Zamislite da je Luvre otvoren samo 4 dana u godini, sigurno ne bi imao 8 miliona posjetilaca”, komentarisao je Jakob Finci, dugogodišnji čelnik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Sarajevska Hagada, kao neprocjenjivo remek-djelo srednjovjekovne jevrejske umjetnosti, nastala je u 14. stoljeću na području Španije.

Knjigu su u Sarajevo donijeli Jevreji, koji su nakon progona iz Španije 1492. lutali Evropom tražeći utočište, koje pronalaze u Sarajevu u 15. stoljeću.

Hagada se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu od 1894. godine.

Derviš Korkut
Derviš Korkut
Kada je fašistička vojska 1941. okupirala Sarajevo, radnici Muzeja sa tadašnjim direktorom Jozom Petrovićem i kustosom Dervišem Korkutom na čelu, sačuvali su Hagadu od uništenja.

Za vrijeme opsade Sarajeva, Hagadu je 1992. od požara u Zemaljskom muzeju spasio tadašnji direktor Enver Imamović koji je uz pomoć policije i Teritorijalne odbrane Sarajevsku Hagadu premjestio u sef Narodne Banke BiH, gdje je dočekala završetak rata.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Objavljeno u Nekategorisano

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *