Sjećanje: Eugen Savojski

Eugen Savojski je bio francuski plemić, najveći vojskovođa svoga vremena, a kod nas je najpoznatiji po tome što je u jednom od svojih osvajačkih pohoda potpuno opljačkao i do temelja spalio Sarajevo.

Eugen Savojski (1663 - 1736)
Eugen Savojski (1663 – 1736)

Rođen je 18. oktobra 1663. godine. Studirao je matematiku i prirodne nauke. Pošto je bio zapostavljen, pa i podvrgnut ruglu od kralja Luja XIV, Savojski prelazi u službu Austrije. Ističe se u ratovima protiv Turaka kod Beča, Pešte i Beograda, a nakon bitke protiv Francuza u Pijemontu postaje general, 1693. godine i feldmaršal. Porazio je tursku vojsku 11. septembra 1697. godine kod Sente, kada gine i zapovjednik turske vojske, veliki vezir Mehmed Elmas-paša. U oktobru iste godine spaljuje Sarajevo, a kao nagradu za pobjedu nad Turcima od Leopolda I 1698. godine dobija južni dio Baranje, sa sjedištem u današnjem selu Bilju, gdje 1707. godine gradi dvorac. Nakon toga zauzima Temišvar 1716. godine, a zatim se bori za Petrovaradinsku tvrđavu sa vojskom od 70.000 vojnika pred napadima turske vojske pod komandom Damad Ali-paše, da bi 1717. godine osvojio Beograd. Savojski je umro 21. aprila 1736. godine u Beču.

Spaljivanje Sarajeva

Eugen Savojski je 6. oktobra 1697. godine sa 6.500 vojnika iz Osijeka krenuo u pohod na Bosnu. Kod Broda prelazi Savu i bez nailaska na otpor zauzima Doboj i Maglaj, 16. i 17. oktobra 1697. godine. Brzo prodire do Sarajeva, zauzima ga, pljačka i potpuno spaljuje. U Sarajevo su stigli 22. oktobra 1697. godine. U pismu upućenom vlastima Eugen Savojski traži da se grad preda. Pismo su odnijeli zastavnik i trubač. U pismu kaže kako austrijski vojnici nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistira da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš: “Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripremljena i teška artiljerija”, stoji u pismu, gdje se navodi i da je u habsburškom pohodu proliveno previše otomanske krvi te upozorava građane Sarajeva da se ne zavaravaju nadom o otporu. Izaslanik iz Sarajeva nikad nije stigao, pa je Eugen s vojskom krenuo na Sarajevo.




O napadu se malo zna, a najviše detalja je opisano u dnevniku Eugena Savojskog, gdje je 23. oktobra zapisano da je tokom marširanja na Sarajevo sreo ranjenog zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Trubač je, kako se navodi u dnevniku, ubijen “za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva”. U dnevniku stoji i da je Savojski napad predvodio sa uzvisine koja dominira gradom: “Turci su već bili sklonili najvrijednije stvari, ali su svejedno ostavili za sobom veliku količinu svakojake robe. Pred večer je grad planuo. Nalazi se na širokom prostoru i potpuno je otvoren, ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon što su pobili svu silu Turaka”. Zbog dolaska zime, Savojski se s vojskom povlači već 25. oktobra 1697. godine, odvodeći veliki broj stanovništva u roblje.

Sarajevo nakon Eugena Savojskog

Prema pisanju Franjevaca, u Sarajevu je nakon napada ostalo oko tridesetak hiljada mahom seoskog i prigradskog stanovništva. Gotovo cijela infrastruktura grada je bila potpuno uništena, a veliki broj knjiga je izgorio u plamenu. Kako navodi Andras Riedlmayer, ekspert za uništenu islamsku vjersku i kulturnu baštinu, Sarajevska Hagada je uspjela izbjeći nestanak.




Ivo Andrić je 15. marta 1975. godine zapisao: “To je bio i kraj njegovog prodiranja u tursku carevinu, ali ujedno i kraj razvitka cvatućeg grada Sarajeva. Sarajevo je spaljeno, stanovništvo svih vera razbeglo se ili je pobijeno ili odvedeno u ropstvo. Grad se više nije nikad potpuno oporavio od tog udarca ni dostigao stari stepen bogatstva i lepote. Zajedno sa carevinom koja ga je osnovala, Sarajevo je početkom XVII veka zapalo u letargiju sporog dotrajavanja.”

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *