Spomen posljednjem bosanskom bogumilu

Mukotrpnim radom, komad riječnog tla težak sedam tona, pretvoren je u prelijepi stećak.

Lazar Drljača (1882 – 1970)

Projekat “Postavljanje stećka Lazaru Drljači” počeo je početkom 2010. godine, kada je udruženje “Slavenska ideja kulture – SLAVIKA, zvanično registrovano.

“Spomen posljednjem bosanskom bogumilu” nije mali poduhvat. Prvi koji su prepoznali naš potencijal je “Britanski savjet” koji je obezbijedio sredstva potrebna za prvu fazu projekta. Specijalno za ovaj posebni stećak dobavljen je kamen bihacit koji se vadi iz rijeke Une, rodnog kraja Lazara Drljače.

U saradnji sa Zemaljskim Muzejem stećak je uspješno realiziran i umjetnički formulisan. Mukotrpnim radom, komad riječnog tla težak 7 tona, pretvoren je u prelijepi stećak. Profesor Nenad Tanović dostavio je pet prijedloga za epitaf koji bi stajao na stećku od kojih je izabran jedan.

Nakon pripreme spomenika, ostao je i najteži dio projekta: transport stećka na mjesto počivališta Lazara Drljače, kraj Šantića vile na Borcima. Put do Šantića vile je star i oštećen, zarastao, a do samog mjesta počivališta su morale doći velike dizalice sa dovoljnom nosivošću za transport i istovar stećka. Nakon što niko od lokalnih i federalnih vlasti nije reagovao na upite, potrebna tehnička sredstva je obezbijedilo privatno preduzeće Prom-Invest i stećak je transportovan 8. augusta 2010. godine na lokaciju Borci.

Otkrivanje stećka će se desiti 15. augusta 2010. godine u 11 sati, kod Šantića vile.

Čitav projekat je sniman i od tog materijala će mlada režiserka Jovana Žak napraviti dokumentarac.