Šta djeca jedu

Istraživanja o prevenciji gojaznosti kod školske djece i adolescenata u Kantonu Sarajevo pokazala su da je petina ove djece pretila, a ljekari, pedijatri i nutricionisti za to uglavnom optužuju roditelje.

Roditelji su krivi što djeca previše jedu slatkiše, piju gazirane sokove i previše sjede pored kompjutera. Da li su svi ti stručnjaci, kada su radili istraživanja i kao osnovne krivce naveli roditelje, u obzir uzeli činjenicu da većina roditelja na poslu provodi cijeli dan. Da majke i očevi predveče dođu kućama, a da su djeca prepuštena sama sebi ili u nekim slučajevima tetama koje ne žele stavljati “zabrane” na hranu i igračke, jer tako je lakše.

Činjenica jeste da za ovakvu situaciju odgovornost snose i roditelji, ali najveću odgovornost snosi društvo u kojem živimo i teška ekonomska situacija koja roditelje tjera da sve češće prihvataju posao “po svaku cijenu” kako bi djeci omogućili što bolji život, a najveću cijenu, nažalost, uvijek plate djeca.

Većina roditelja nema radno vrijeme koje traje osam sati. Zbog toga zaposlene žene sve više pribjegavaju spravljanu brze hrane, koja loše utiče na razvoj djeteta.

Zabrinjavajuća je činjenica da je među školskom djecom i adoloscentima sve više mališana koji imaju više od 100 kilograma, a to ljekari tretiraju kao bolest, jer i uzrokuje srčane tegobe, dijabetes i hormonske poremećaje.

U Kantonu Sarajevo osnovano je Savjetovalište za ishranu i poremećaje ishrane, ali to nije dovoljno, jer mnogo je onih koji tu pomoć trebaju, a mali broj ljekara nutricionista radi u Savjetovalištu i ne mogu stići svima pomoći. Rezultati bi bili bolji kada bi češće bila organizirana predavanja o zdravoj ishrani u školama i na taj način bi se educirala djeca, a i roditelji.

piše: Mirsada Lingo