Svijet u Sarajevu

Bio je to grad mladosti, kulture i ljubavi. Svi bivši Jugoslaveni su se lijepo osjećali u Sarajevu. U svim mjestima su rado ugošćavali Sarajlije, vesele, duhovite i ljudje široka srca.

Sarajevo spaja
Sarajevo spaja
Sarajevo je bilo, po mnogo čemu, najvažniji grad u bivšoj Jugoslaviji. Njegov politički značaj kao glavnog grada Republike Bosne i Hercegovine kojoj je, zbog njene miješane nacionalne strukture, data uloga kohezionog faktora zemlje, bio je izniman. To je grad koji je imao nekoliko privrednih giganata, najuspješnijih preduzeća u Jugoslaviji, grad u kojem su se snimali najbolji filmovi i svirao najbolji rock and roll. U njemu su živjeti slikari i pisci svjetskog renomea. Igrao se odličan nogomet i košarka, te stvarao najbolji humor u Jugoslaviji.

Sarajevo je bio grad sa tri televizijska i četiri radio programa, dva dnevna i petnaestak periodičnih listova, tri izdavačke kuće od kojih je jedna bila najveća u Jugoslaviji, te mjesto u kojem je održana jedina zimska Olimpijada u nekoj socijalističkoj zemlji, stigla prva titula košarkaškog prvaka Evrope… Bio je to grad mladosti, kulture i ljubavi. Svi bivši Jugoslaveni su se lijepo osjećali u Sarajevu. U svim mjestima su rado ugošćavali Sarajlije, vesele, duhovite i ljude široka srca.

No, značaj Sarajeva daleko je prevazilazio granice bivše Jugoslavije. To je bila istinska multikulturna metropola svijeta. Jedino mjesto na planeti gdje su u prirodnom skladu živjeli pripadnici sve četiri jednobožačke religije. Grad koji je u neposrednom susjedstvu, na prostoru od samo nekoliko stotina četvornih metara, imao jednu do druge, muslimansku džamiju, katoličku katedralu, pravoslavnu crkvu i jevrejsku sinagogu. Grad u kojem se ni po čemu nije osjećalo da su Bosanski Muslimani nadmoćna većina, a Jevreji manjina. Svi su oni bili samo Sarajlije, ljudi različitih vjera i nacija, koji su zajedno slavili sve vjerske praznike, bilo da je riječ o muslimanskom Bajramu, katoličkom Uskrsku, srpskoj Novoj godini, romskom Đurđevdanu… Bosanski Muslimani, Srbi, Hrvati, Jevreji, Romi, Albanci, Slovenci… svako od njih je imao svoje mjesto u Sarajevu.

Sarajevo je bio grad-spomenik. Grad na licima čijih se zgrada, kroz polusatnu vožnju od Baščaršije do zgrade ‘Oslobođenja’, mogla pročitati cjelokupna evropska povijest unazad šest stoljeća. Od srednjeg vijeka do suvremenog doba stakla i čelika. Grad čiju je strukturu činila skladno komponirana arhitektura Orijenta, katoličkog Zapada i bizantskog Istoka, te onoga što je sa Kurbizjeom donijelo novo doba.

Danas je Sarajevo grad-zgrarište. Grad čiji su sportski tereni pretvoreni u groblja. Grad obogaljenih i unesrećenih, i grad u kome je sve što ga je činilo gradom uništeno. Osim ljudi.

piše: Midhat Ajanović, iz knjige ‘Smrt u Sarajevu’ (1993)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *