Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine ekonomsko je središte zemlje i kantona s najvećim brojem zaposlenih, ali i pored toga situacija na tržištu rada u gradu je složena i višeslojna, sa pozitivnim trendovima, ali i značajnim izazovima koji zahtijevaju sistemska rješenja.
Trenutno stanje zapošljavanja
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo, broj registrovanih nezaposlenih krajem 2023. godine iznosio je 53.062, što odgovara stopi nezaposlenosti od 24,9%.
Iako je stopa zaposlenosti u Kantonu Sarajevo znatno veća nego u ostatku bosanskoheregovačkog entiteta Federacija BiH, ona i dalje postoji značajan broj dugotrajno nezaposlenih, posebno u nekim općinama kao što je Trnovo, gdje stopa nezaposlenosti prelazi 50%.
Struktura nezaposlenih pokazuje da najviše problema imaju osobe sa srednjom stručnom spremom, kvalifikovani i nekvalifikovani radnici. Dugotrajna nezaposlenost je izražena: više od polovice nezaposlenih (57,5%) traži posao više od tri godine, što dovodi do gubitka vještina, smanjenja motivacije i socijalne izolacije.
Zaposlenost u Kantonu Sarajevo
Kanton Sarajevo ima značajan broj zaposlenih: krajem 2023. godine bilo je 159.636 zaposlenih. Ova brojka pokazuje da je grad glavni privredni centar u zemlji, s višim stepenom zaposlenosti nego u prosjeku entiteta Federacija BiH.
Ipak, razvojna strategija Kantona Sarajevo ukazuje na problem neusklađenosti obrazovanja i potreba privrede — određena zanimanja su prezasićena, dok postoji deficit kvalifikovanih kadrova u sektorima poput IT-a, zdravstva i građevinarstva.
Širi kontekst i trendovi
U drugom kvartalu 2025. godine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ekonomsku aktivnost ima tek 49,4% radno sposobnih, dok stopa zaposlenosti iznosi 42,3%, a udio nezaposlenih među aktivnima 14,5%. Istovremeno, Bosna i Hercegovina bilježi pad broja registrovanih nezaposlenih — na kraju 2024. godine bilo ih je 320.696, što predstavlja godišnji pad od oko 6,64%.
Ovi podaci pokazuju djelomično pozitivne trendove, ali i ukazuju na veliki neiskorišten potencijal radne snage. Polovina radno sposobnih građana u entitetu Federacija BiH nije ekonomski aktivna, što predstavlja izazov za dugoročni razvoj tržišta rada.
Izazovi tržišta rada u Sarajevu
- Dugotrajna nezaposlenost – veliki broj osoba traži posao godinama, što negativno utiče na motivaciju i zapošljivost.
- Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada – određeni sektori imaju višak radne snage, dok u drugim sektorima vlada deficit kvalifikovanih kadrova.
- Neaktivnost radne snage – skoro polovina radno sposobnih građana nije ni u radnoj snazi, što znači da veliki dio potencijala ostaje neiskorišten.
- Dobna i rodna neravnoteža – mladi (15–24) i starije osobe (45+) su posebno ugrožene, te zahtijevaju ciljane programe zapošljavanja.
- Plate i uslovi rada – niske plate i nesigurni ugovori otežavaju stabilno zapošljavanje i motivaciju za tržište rada.
Perspektive i preporuke
Za poboljšanje situacije na tržištu rada u Sarajevu potrebni su aktivacijski programi – posebni programi za dugotrajno nezaposlene i mlade, kako bi se smanjila dugotrajna nezaposlenost; obrazovna reforma – usklađivanje školskih i fakultetskih programa s potrebama tržišta rada, posebno u sektorima sa deficitom kvalifikovanih kadrova; podrška malim i srednjim preduzećima – stimuliranje privatnog sektora kroz porezne olakšice, subvencije i jednostavnije procedure; ciljana politika zapošljavanja – fokus na ranjive grupe (mladi, stariji, osobe s invaliditetom); monitoring i analiza tržišta rada – praćenje trendova, zapošljavanja i potreba poslodavaca kako bi politike bile fleksibilne i efektivne.
Sarajevo je ekonomski centar Bosne i Hercegovine, s većim stepenom zaposlenosti nego ostatak entiteta Federacija BiH, ali i s višom stopom registrovane nezaposlenosti i značajnim izazovima. Dugotrajna nezaposlenost, neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta rada, te neaktivnost radno sposobnih predstavljaju ključne prepreke.
Ukoliko se provode sistemske i ciljane mjere, moguće je smanjiti nezaposlenost, povećati zaposlenost i stvoriti bolje uvjete za rast ekonomije i socijalnu stabilnost.
Perspektiva Sarajeva je razvoj inkluzivnog i fleksibilnog tržišta rada koje će koristiti i građanima, i privredi, te potaknuti dugoročni ekonomski razvoj.