Tag: zdravlje

  • Sarajevo na raskršću: očuvanje prirode u urbanom okruženju

    Sarajevo na raskršću: očuvanje prirode u urbanom okruženju

    Sarajevo je smješteno u dolini rijeke Miljacke, okruženo je brdima i planinama.

    Specifična geografska pozicija Sarajevo čini prelijepim, ali istovremeno pogoduje nakupljanju zagađenja zraka, naročito tokom zimskih mjeseci. Ekologija Sarajeva predstavlja ozbiljan izazov, jer zagađenje zraka, voda i urbanizacija direktno utiču na zdravlje stanovnika i kvalitet života.

    Zagađenje zraka

    Najveći ekološki problem Sarajeva je zagađenje zraka. Grad je često okružen gustim smogom, posebno u periodu od novembra do februara. Glavni izvori zagađenja su grijanje domaćinstava na čvrsta goriva poput uglja i drveta, kao i promet starih vozila.

    Tokom inverzija, kada hladni zrak ostaje zarobljen u dolini, koncentracija štetnih čestica u zraku drastično raste. Dugoročna izloženost ovim česticama može uzrokovati respiratorne i kardiovaskularne bolesti, naročito kod djece, starijih osoba i osoba s već postojećim zdravstvenim problemima.

    Zagađenje vode

    Rijeka Miljacka, koja protiče kroz srce Sarajeva, također se suočava s ozbiljnim ekološkim problemima. Stari kanalizacioni sistemi i neadekvatno odvođenje otpadnih voda dovode do zagađenja rijeke. Otpad i plastika završavaju u Miljacki, stvarajući ne samo estetski problem, već i sanitarno-zdravstvenu prijetnju.

    Projekti čišćenja rijeke i sanacije kanalizacije su u toku, ali zahtijevaju stalni nadzor i daleko značajnija ulaganja od trenutnih.

    Urbanizacija i geografski rizici

    Brza i nekontrolisana izgradnja na padinama Sarajeva dodatno pogoršava ekološku situaciju grada. Osim što povećava rizik od klizišta, visoka gradnja blokira prirodne koridore vjetra, koji bi inače pomogli u prozračivanju doline i smanjenju zagađenja.

    Urbanizacija često zanemaruje ekološke standarde, što dodatno otežava očuvanje prirodnih resursa.

    Napori i mjere

    Iako je stanje izazovno, postoje inicijative za poboljšanje ekološke situacije grada. Vlada Kantona Sarajevo provodi mjerenja emisija iz saobraćaja, priprema planove za smanjenje koncentracije štetnih čestica, a u gradskim projektima predviđene su sanacije Miljacke i uvođenje čišćih izvora grijanja.

    Čini se da javna svijest o problemima ekologije polagano raste, a pojedine inicijative fokusiraju se na smanjenje zagađenja i promociju održivog javnog prevoza.

    Ekologija Sarajeva je složena i zahtijeva sveobuhvatan pristup. Glavni izazovi uključuju zagađenje zraka, zagađenje rijeke Miljacke, te pritisak urbanizacije na osjetljive dijelove doline. Dugoročna rješenja zahtijevaju integrisane strategije: čišći izvori energije, bolji javni prevoz, uređenje odvodnje otpadnih voda, regulaciju emisija i kontinuiranu edukaciju građana.

    Sarajevo, sa svojom prirodnom ljepotom i kulturnim naslijeđem, ima potencijal da postane grad u kojem ekologija i životni standard idu ruku pod ruku, ali za to su potrebne odlučne mjere i zajednička odgovornost.

  • Droga u Sarajevu: Organizovani kriminal i javnozdravstveni izazovi

    Droga u Sarajevu: Organizovani kriminal i javnozdravstveni izazovi

    Sarajevo se, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, suočava sa rastućim problemom narkotika,a situacija obuhvata međunarodno krijumčarenje, lokalnu distribuciju i sve veće zdravstvene i društvene rizike.

    Organizovani kriminal i međunarodne mreže

    Nedavne akcije policije razotkrile su transnacionalne kriminalne grupe koje krijumčare kokain, marihuanu i sintetičke droge. Tokom operacija zaplijenjeno je stotine kilograma narkotika, a uhapšeno je više osumnjičenih, uključujući i pojedince povezane sa korupcijom unutar političkog sistema.

    Lokalna proizvodnja i distribucija

    U Sarajevu su otkrivene laboratorije za proizvodnju amfetamina i sintetičkih droga, što pokazuje sofisticiraniju lokalnu proizvodnju. Policijske akcije ciljaju kako kriminalne mreže, tako i manje distributere, čime se pokušava smanjiti dostupnost droga u gradu.

    Zdravstveni i socijalni rizici

    Upotreba droga predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Dugoročna zloupotreba dovodi do respiratornih, kardiovaskularnih i mentalnih problema. Osobe u rizičnim grupama, uključujući mlade i ranjive zajednice, posebno su ugrožene, dok kapaciteti za tretman zavisnika ostaju ograničeni.

    Potrebne mjere

    Kako bi se unaprijedilo stanje koje sobom nosi zloupotreba droga potrebne su kontinuirane akcije policije i međunarodna saradnja, zatim jačanje prevencije i edukacije mladih uz značajno povećanje kapaciteta za rehabilitaciju i podršku zavisnicima, te suočavanje sa problemom transnacionalnih kriminalnih mreža.

    Droga u Sarajevu nije samo problem kriminala, već i javnog zdravlja. Efikasna borba zahtijeva kombinaciju preventivnih mjera, pravosudnih akcija i međunarodne saradnje. Samo sveobuhvatan pristup može smanjiti dostupnost droga i zaštititi građane.

  • Kritično zagađenje zraka u Sarajevu: Potrebne hitne mjere

    Kritično zagađenje zraka u Sarajevu: Potrebne hitne mjere

    U posljednje vrijeme, Sarajevo ponovo bilježi vrlo visoke koncentracije zagađujućih čestica — posebno PM2.5 i PM10 — što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik za građane.

    Grad, smješten u kotlini, suočava se sa problemom inverzija i “zarobljavanja” zagađenog zraka, posebno tokom zimskih noći.

    Glavni izvori zagađenja su loženje čvrstih goriva (drvo, ćumur) u domaćinstvima, saobraćaj u kojem stara vozila često ne zadovoljavaju ekološke standarde, te iIndustrijski izvori.

    Posljedice po zdravlje

    Dugoročno izlaganje česticama PM može uzrokovati respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Rizične grupe . djeca, stariji građani i osobe sa hroničnim bolestima posebno su ugrožene, pa se tokom dana sa ekstremnim zagađenjem savjetuje ograničavanje boravka na otvorenom i korištenje maske ili pročišćivača zraka.

    Šta raditi?

    Kantonalne vlasti za sada povremeno proglašavaju “alarme”, predlažu uvođenje mjera ograničenja saobraćaja i apeluju za smanjenje aktivnosti zagađivača. Međutim, potrebno je snažno ulaganje u prelazak na čišće oblike grijanja, modernizaciju vozila i javnog prijevoza. Dugoročno rješenje leži u energetski efikasnim zgradama, zelenim politikama i boljem urbanom planiranju.

    Zagađenje zraka u Sarajevu nije samo ekološki problem — to je hitno javnozdravstveno pitanje koje zahtijeva hitnu akciju. Građani, ali i institucije, moraju zajedno raditi na smanjenju emisija i zaštiti zdravlja. Bez sistemskih mjera, kvalitet zraka će ostati nepovoljan i opasan, posebno u hladnim mjesecima.

  • Domovi zdravlja u Sarajevu: Nedostatak kadra, veliki pritisak i potreba za reformama

    Domovi zdravlja u Sarajevu: Nedostatak kadra, veliki pritisak i potreba za reformama

    Domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo konstantno se suočavaju s velikim pritiscima, izazovima i strukturnim problemima koji direktno utiču na kvalitet primarne zdravstvene zaštite.

    Iako mreža ambulanti broji gotovo stotinu lokaliteta i deset organizacionih jedinica, sistem Domoka zdravlja u Sarajevu je opterećen hroničnim nedostatkom kadra, povećanim brojem pacijenata i zastarjelom infrastrukturom.

    Ogroman pritisak i visoka opterećenost ljekara

    Prema podacima JU Dom zdravlja KS, u jednoj sedmici evidentirano je i do 78.000 posjeta pacijenata, što jasno pokazuje obim pritiska na primarnu zdravstvenu zaštitu. Broj dnevnih pregleda po ljekaru u pojedinim ambulantama prelazi 60 pacijenata po smjeni, posebno u periodima sezonskih viroza i respiratornih infekcija.

    Nedostatak porodičnih ljekara i specijalista

    Jedan od najvećih problema ostaje manjak zdravstvenog kadra. U sistemu nedostaje više desetina porodičnih ljekara, dok je broj specijalista poput pulmologa i drugih stručnih profila nedovoljan za potrebe grada koji ima gotovo pola miliona stanovnika. Dio ljekara odlazi u penziju ili na specijalizacije, a novi kadar ne dolazi dovoljno brzo.

    Organizacioni i kadrovski problemi

    Revizije i analize pokazale su da postoje ozbiljne neusklađenosti između sistematizacije radnih mjesta i stvarnih potreba na terenu. Određeni timovi imaju preveliki broj pacijenata, dok su drugi nedovoljno popunjeni. Pojedine općine već godinama pozivaju na decentralizaciju upravljanja domovima zdravlja kako bi lokalni nivo vlasti efikasnije organizovao primarnu zdravstvenu zaštitu.

    Oprema i infrastruktura

    Iako su nabavke medicinske i zaštitne opreme poboljšane u posljednjim godinama, pojedine ambulante još uvijek rade u objektima koji zahtijevaju obnovu ili dodatna ulaganja. Stariji domovi zdravlja trpe posljedice višedecenijskog nedostatka sistemske modernizacije.

    Planovi i potrebne mjere

    U cilju rasterećenja sistema, potrebno je zapošljavanje novih doktora porodične medicine i određenog broja specijalista. Pojedine općine traže povećanje broja timova i bolji raspored kadra, kako bi se smanjile gužve u ambulantama i poboljšao pristup pacijentima.

    Primarna zdravstvena zaštita u Sarajevu nalazi se u situaciji u kojoj kvalitet i dostupnost usluga zavise od toga koliko brzo i efikasno će se riješiti ključni problemi: nedostatak kadra, preopterećene ambulante i potreba za modernizacijom. Domovi zdravlja i dalje pružaju širok spektar usluga, ali bez sistemskih promjena teško mogu odgovoriti na rastuće potrebe stanovništva.