Čuda izborne godine: Žuta tabija pred obnovom

Žuta tabija, SarajevoZahvaljujući razumijevanju i preporuci ministra inostranih poslova Republike Turske Ahmeta Davutoglua narod Republike Turske, putem Ambasade Republike Turske u BiH, donirao je određena finansijska sredstva za projekt restauracije i rehabilitacije starog gradskog bedema iz osmanskog perioda.

Bedem povezuje Kapi kule Ploča – Širokac s Ahmed-pašinom tabijom, u narodu poznatom kao Žuta tabija i zajedno čine istočnu granicu Memorijalnog kompleksa Kovači.

Već u srednjem vijeku na najistaknutijoj tački gdje je danas Bijela tabija sagrađena je tvrđava s pet visokih kula, koja se najvjerovatnije zvala Vratnik, a štitila je naselje Vrhbosnu, smještenu neposredno uz zidine i zgradu carine.

Dodavane kule

Za vrijeme osmanske vladavine tvrđava je obnavljana i proširivana, a dodavane su joj pojedinačne pomoćne kule i zidovi pa je veći dio vratničkog platoa spašen od požara kada je Eugen Savojski 1697. godine, nakon tri dana pljačkanja, spalio cijeli grad. Tek 1727. godine bosanski namjesnik Gazi Ahmed-paša Rustempašić Skopljak odlučio je da zidom opaše Vratnik sa 450 kuća i da unutar zidova ostavi dovoljno prostora za još toliko kako bi stanovnici Sarajeva imali sigurno utočište u ratno vrijeme. Gradnja je završena 1739. u vrijeme Hekimoglu Ali-paše, do kada je izgrađeno pet tabija (bastiona), tri kapi-kule i pet kapija u zidinama.

Jedna od tabija sagrađena je na stijeni Jekovac, po kojoj su je zvali Jekovačka tabija, ali je zbog svog žućkastog kamena dobila ime Žuta tabija, što je ostalo do danas. Ahmed-paša je za njenu gradnju vjerovatno uposlio dubrovačke majstore.

Ostaci kapije

U Žutu tabiju ugrađeno je mnogo stećaka i starih nišana koji se i danas raspoznaju među kamenjem. Do tabije se nalazila kapija u zidini koja se otvarala izjutra, a zatvarala uvečer. Ostaci njenog luka bili su vidljivi sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća.

U narodu je Žuta tabija često nazivana “top”, jer se u kasno osmansko doba na njoj uvijek nalazila jedna artiljerijska baterija. Tako je bilo i 1878. godine, kada je šutnja topova sa Žute tabije označila kraj otpora i početak austrougarske okupacije grada.

Iako je austrougarska vojska i dalje koristila Žutu tabiju, muslimanima je bilo dozvoljeno da uz ramazan topom oglase vrijeme iftara. Taj običaj je bio zabranjen u vrijeme obje Jugoslavije, ali je obnovljen 1992. godine i traje do danas.

Stražarili žandari

Austrougarska vojska je dograđivala Žutu tabiju i u njoj držala vojnike. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dozidane su puškarnice i uspostavljena žandarmerijska stražarnica. Sve do kasnih šezdesetih godina prošlog stoljeća na Žutoj tabiji su stražarili vojnici JNA, nakon čega je vraćena gradskoj upravi.

Tim povodom će 3. februara u prostorijama Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilježja žrtava genocida u Sarajevu biti upriličena pres-konferencija. Na pres-konferenciji prisutnim novinarima će se obratiti direktor Fonda memorijala Nurudin Džiho i ambasador Republike Turske u BiH Vefahan Ocak. Odlukom Upravnog odbora i direktora Fonda Memorijala Davutogluu i Ocaku će biti uručene Srebrne plakete sa Srebrnim pečatom u znak zahvalnosti na razumijevanju i pomoći u izgradnji Memorijalnog centra Kovači, saopćeno je iz Fonda memorijala.

U Bosni i Hercegovini je u toku IZBORNA GODINA, a to vam svugdje u svijetu bude cca 365 dana kada se vlast dokazuje svojim glasačima na razne načine. Jedan od tih načina je i uljepšavanje životne sredine, pa se tako u sarajevskim opštinama sve nadiglo da dokaže kako se nešto uradilo za mandata.

Nerijetko se čeka upravo posljednja godina, odnosno godina isticanja mandata pa da se zasuču rukavi i prione na posao. Zato se ovi osvrti na učestale radove i popravke i zovu ČUDA IZBORNE GODINE. Kako reče jedan stari pošteni taksista: “Dabogda nam svaka izborna bila”.

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

Objavljeno u Nekategorisano

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *